Otkrivena nova struktura u ljudskom mozgu: Znanstvenici vjeruju da bi mogla čuvati naša sjećanja
Zamislite da memorije nisu pohranjene samo u neuronima, nego i u “tajnoj mreži” stanica kojom nikad nismo obraćali pažnju. Znanstvenici s MIT-a sada sugeriraju da zvjezdasta stanica — astroct — možda igra ključnu ulogu u pohrani sjećanja. Ova misteriozna “neuron-susjed” mogla bi objašnjenjem moć memorije našeg mozga nadmašuje očekivanja.
Astrocti – zvijezde mozga koje arhiviraju uspomene
Novo istraživanje objavljeno u PNAS tvrdi da astrocti — stanice mozga s razgranatim “uprugama” — možda sudjeluju u pohrani memorije kroz složenije sinaptičke mreže nego što je to moguće samo neuronima, piše The Washington Post.
Ova radikalna ideja potječe od modela “dense associative memory” u kojem astrocti pomažu u povezivanju više sinapsi, omogućujući pohranjivanje ogromnih količina podataka u mozgu.
Što kažu stručnjaci?
Jean-Jacques Slotine (MIT) objašnjava da astrocti ne pucaju električne impulse poput neurona, ali koriste kalcijske signale koji im omogućuju komunikaciju sa stotinama tisuća sinapsi. Dmitry Krotov (MIT-IBM Watson AI Lab) naglašava kako astrocti mogu proširiti memorijski kapacitet mozga i otvara mogućnosti za razvoj novih AI sustava.
Postoji mogućnost da mozak pohranjuje mnogo više memorija nego što je moguće samo neuronima. Ovaj koncept otvara nove puteve u neuroznanosti — od Alzheimerove terapije do dizajna moćnijih umjetnih neuralnih mreža. Ideja da memorija nije samo u neuronima, već i u astroctima, mijenja temeljno razumijevanje kako funkcionira mozak.
Što još treba dokazati?
Istraživanje je zasad hipoteza zasnovana na računalnom modelu. Potrebne su eksperimenti u stvarnom mozgu da bi se potvrdila njihova uloga.
Posljednji koraci uključuju eksperimentalno testiranje astroct-neuron interakcija u laboratoriju i njihovo mapiranje u ljudskom mozgu.
Znanstvenici sada sugeriraju da su astrocti — zvijezdaste stanice mozgova — možda ključ za složenu pohranu memorije, nadilazeći kapacitet samih neurona. Dok je riječ o izazovnoj hipotezi, ako se potvrdi, mogla bi revolucionalizirati neuroznanost i unaprijediti tehnologiju.
