Ispostavilo se da je riječ o potpuno novoj vrsti parazitske gljivice koja preuzima kontrolu nad tijelima paukova, pretvarajući ih u svojevrsne "zombije" prije nego što ih konačno ubije. Otkriće je uzdrmalo znanstvenu zajednicu, ne samo zbog bizarnog mehanizma djelovanja gljivice, već i zbog potencijalnih medicinskih primjena koje bi mogla imati.

Neobično otkriće u skladištu baruta

Prva naznaka postojanja ove misteriozne gljivice pojavila se 2021. godine kada su snimatelji emisije Winterwatch dokumentirali divlji svijet Castle Espie rezervata u Sjevernoj Irskoj. Na tijelu mrtvog pauka Metellina merianae primijetili su neobičnu gljivičnu formaciju, a kasnije su istraživači pronašli još primjeraka u različitim spiljama diljem Irske.

Nakon detaljne analize, gljivica je identificirana kao dosad nepoznata vrsta i službeno imenovana Gibellula attenboroughii, u čast slavnog prirodoslovca Davida Attenborougha. Studija koja opisuje otkriće objavljena je 24. siječnja u časopisu Fungal Systematics and Evolution.

Kako gljivica pretvara pauke u "zombije"

Jedan od najzanimljivijih aspekata ovog parazita jest način na koji mijenja ponašanje svojih žrtava. Pauci zaraženi G. attenboroughii napuštaju svoja sigurna skrovišta u spiljama i izlaze na otvorene površine, što je potpuno netipično za njihove vrste. Znanstvenici vjeruju da ih gljivica prisiljava na takvo ponašanje kako bi se lakše širila – kada se pauk nađe na izloženom mjestu, vjetar lakše raznosi njezine spore.

Proces infekcije započinje kada spore gljivice prodru u tijelo pauka i preuzmu njegov hemocel, tjelesnu šupljinu ispunjenu tekućinom sličnom krvi. Nakon što parazit potpuno ovlada organizmom, proizvodi otrov koji ubija pauka. No, gljivica se tu ne zaustavlja – kako bi očuvala svoje hranjive izvore, izlučuje antibiotike koji sprječavaju raspadanje tijela, doslovno ga mumificirajući. Kada uvjeti postanu povoljni, iz mumificiranog pauka izrastu strukture nalik na fine niti koje otpuštaju nove spore, započinjući novi ciklus zaraze.

Medicinski potencijal

Iako zvuči kao scenarij iz horor filma, znanstvenici vjeruju da bi gljivica mogla imati korisne primjene u medicini. G. attenboroughii proizvodi niz kemijskih spojeva, uključujući antibiotike, što otvara vrata istraživanju novih lijekova.

"Ovo je prava riznica potencijalnih lijekova," izjavio je Harry Evans, vodeći autor studije i stručnjak za gljivice iz organizacije CABI.

Tek zagrebali površinu

Otkriće ove gljivice samo je djelić goleme biološke slagalice. Evans ističe kako postoji ogroman broj neistraženih vrsta gljivica, od kojih bi mnoge mogle skrivati revolucionarne spojeve za medicinu ili industriju.

"Prema procjenama, na Zemlji bi moglo postojati između 10 i 20 milijuna vrsta gljivica, dok smo do sada opisali tek 1% njih," naglašava Evans.

Stručnjaci otkrili koje je najotrovnije povrće na svijetu: Puno je pesticida, evo kako ga konzumirati

Zanimljivo je da je gljivica u početku trebala nositi ime Gibellula bangbangus, što bi odavalo počast skladištu baruta u kojem je pronađena. No, znanstvenici su se na kraju odlučili za ime koje odaje priznanje jednom od najvećih popularizatora znanosti, Sir Davidu Attenboroughu.

Njegovo ime sada će ostati povezano s jednim od najbizarnijih otkrića u svijetu gljivica – parazitom koji preuzima kontrolu nad paukovima i koristi ih za vlastiti opstanak.