Sama činjenica da maslac svakodnevno jedemo ne znači da će se dogoditi nešto loše. Mnogo je važnije koliko ga konzumiramo i čime ga zamjenjujemo. Maslac je bogat zasićenim masnim kiselinama, a veći unos zasićenih masti može povisiti razinu LDL kolesterola, zbog čega prehrambene smjernice uglavnom preporučuju da se dio zasićenih masti zamijeni nezasićenima.

Njemačko društvo za prehranu (DGE) navodi da bi zasićene masne kiseline trebale činiti najviše 10 posto ukupnog dnevnog energetskog unosa, uz prednost nezasićenim mastima iz biljnih izvora.

Velika studija pratila je više od 221.000 ljudi

Posebnu pozornost privukla je velika studija objavljena 2025. godine u časopisu JAMA Internal Medicine. Znanstvenici su analizirali podatke 221.054 odrasle osobe iz tri dugotrajne američke kohorte, a sudionike su pratili do 33 godine.

Tijekom praćenja zabilježeno je 50.932 smrtnih slučajeva. Nakon statističkog prilagođavanja različitim čimbenicima, osobe s najvećim unosom maslaca imale su 15 posto veći rizik od smrtnosti od svih uzroka u usporedbi s osobama s najmanjim unosom. Istodobno je najveći unos biljnih ulja bio povezan sa 16 posto nižim rizikom u odnosu na najmanji unos.

Važno je, međutim, razumjeti što ti rezultati znače – a što ne znače.

Električar savjetuje: 'Isključujte ova tri uređaja i uštedjet ćete oko stotinu eura na struji'

Što ako dio maslaca zamijenimo biljnim uljem?

Istraživači su napravili i analizu zamjene namirnica.

Prema njihovom modelu, zamjena 10 grama maslaca dnevno s jednakom količinom biljnih ulja bila je povezana s procijenjenih 17 posto nižim rizikom od smrtnosti od svih uzroka.

Slična povezanost zabilježena je i kada su istraživači promatrali smrtnost od raka. Međutim, kod smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti procijenjeno smanjenje od 6 posto nije bilo statistički značajno.

Među biljnim uljima posebno su se izdvojili maslinovo, sojino i repičino ulje.

To ne znači da će vas maslac „ubiti“

Ovdje je najvažniji dio priče koji se često izgubi kada se rezultati ovakvih istraživanja prepričavaju.

Studija je opservacijska, što znači da su znanstvenici promatrali povezanost između prehrambenih navika i ishoda tijekom vremena. To samo po sebi ne dokazuje da maslac izravno uzrokuje smrt niti da bi svaka osoba koja zamijeni 10 grama maslaca s 10 grama biljnog ulja automatski smanjila svoj osobni rizik za točno 17 posto.

I sami autori navode mogućnost preostalih čimbenika koji mogu utjecati na rezultate, unatoč statističkim prilagodbama. Osim toga, sudionici istraživanja bili su pretežno zdravstveni djelatnici i većinom bijele rase, što ograničava mogućnost izravnog generaliziranja rezultata na cijelu populaciju.

Bakina metoda pranja prozora uštedjet će vam gomilu vremena i novca: Koristila je jeftinu namirnicu

Treba li potpuno izbaciti maslac iz prehrane?

Za većinu ljudi odgovor nije tako jednostavan.

Maslac nije namirnica koju zbog ovih rezultata treba automatski proglasiti „otrovom“, ali nije ni nužno oslanjati se na njega kao glavni izvor prehrambenih masti.

Puno je važnije gledati cjelokupnu prehranu i količine. Tanak sloj maslaca na kruhu nije isto što i prehrana u kojoj se velike količine maslaca, masnog mesa, punomasnih mliječnih proizvoda i drugih izvora zasićenih masti svakodnevno zbrajaju.

Ako se dio takvih masti zamijeni izvorima nezasićenih masnih kiselina, poput biljnih ulja, to je u skladu s općim prehrambenim preporukama. DGE upravo preporučuje ograničavanje zasićenih masnih kiselina i njihovu zamjenu nezasićenim mastima.

Dakle, je li svakodnevni maslac problem?

Ne može se odgovoriti samo s „da“ ili „ne“.

Količina, ostatak prehrane i ono što maslac zamjenjuje važniji su od same činjenice da ga jedete svaki dan. Povremena ili umjerena količina maslaca može biti dio raznolike prehrane, dok je kod ukupnog unosa masti korisno dati prednost izvorima bogatim nezasićenim masnim kiselinama.

Velika studija zato nije poruka da treba baciti maslac iz hladnjaka, nego da izbor između različitih izvora masti može biti važan dio dugoročnih prehrambenih navika.