Aspartam je umjetni zaslađivač koji se široko upotrebljava u dijetalnim i „lajt“ proizvodima, a službeno je ocijenjen kao „moguće kancerogen“, uz potencijal da ima dugoročne učinke na mozak i srce čak i u vrlo malim količinama. Novo istraživanje upozorava na moguće dugoročne metaboličke i bihevioralne posljedice povezane s konzumacijom aspartama. Svjetska zdravstvena organizacija je ovaj zaslađivač već prije nekoliko godina klasificirala kao „moguće kancerogen za ljude“, no unatoč toj ocjeni, aspartam se i danas nalazi u više od 6.000 proizvoda diljem Europe.

Aspartam je intenzivan zaslađivač, otprilike 200 puta slađi od šećera, što znači da je potrebna vrlo mala količina kako bi se postigao snažan slatki okus. Time je tiho postao sastavni dio mnogih proizvoda svakodnevne prehrane, i to često bez da su potrošači svjesni njegove prisutnosti.

Kako prepoznati aspartam u proizvodima

Potrošači ga uočavaju tek pažljivim čitanjem deklaracija. U popisu sastojaka najčešće se pojavljuje pod nazivom „aspartam“ ili pod aditivnim kodom E951. Na etiketama također mora biti naznačena fraza „sadrži izvor fenilalanina“, koja upozorava osobe s fenilketonurijom, rijetkim genetskim poremećajem, navodi organizacija Foodwatch.

Aspartam se najčešće nalazi u pićima bez šećera, osobito u „lajt“ gaziranim sokovima koji su posljednjih godina postali prodajni hitovi na tržištu bezalkoholnih pića. No tu popis ne završava. Umjetni zaslađivač prisutan je u bombonima i žvakaćim gumama bez šećera, u aromatiziranim mliječnim proizvodima poput „lajt“ jogurta i deserata, u dijelu sportskih namirnica poput proteinskih jogurta i sportskih napitaka te u pojedinim lijekovima i dodacima prehrani, osobito u žvakaćim i šumećim tabletama gdje služi za prikrivanje gorčine.

Šećer zamjenjuje slatkoća bez kalorija, ali ne i rizici

Šećer je već dugo identificiran kao ključni pokretač debljine, dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti, zbog čega sve veći broj potrošača nastoji smanjiti njegov unos. Kao odgovor, prehrambena industrija zamjenjuje šećer umjetnim zaslađivačima kako bi zadržala slatkoću proizvoda i zadovoljila navike potrošača.

No postoji problem: aspartam ne pomaže nužno u kontroli tjelesne težine te može dodatno potaknuti želju za slatkim. Smanjenje šećera u jednom proizvodu često vodi povećanoj potrošnji šećera negdje drugdje. Osim u medicinskoj primjeni za osobe s dijabetesom, umjetni zaslađivači poput aspartama nude malo stvarnih koristi. Proizvođači tako uspijevaju smanjiti udio šećera, a zadržati slatkoću i okus proizvoda.

Kontroverze i klasifikacije: „moguće kancerogen za ljude“

Aspartam je godinama predmet znanstvenih i javnozdravstvenih kontroverzi. Međunarodna agencija za istraživanje raka (IARC) ga je 2023. godine klasificirala kao „moguće kancerogen za ljude“, ali uz napomenu da je siguran za konzumaciju sve dok dnevna doza ne prelazi 40 miligrama po kilogramu tjelesne mase. Najnovije istraživanje sugerira da i male doze mogu uzrokovati dugoročne posljedice na srce i mozak. Dok dio organizacija zagovara potpunu zabranu ovog zaslađivača, trenutačno na potrošačima ostaje odluka hoće li nastaviti koristiti proizvode koji ga sadrže.