Olovo, toksični metal s dugom poviješću upotrebe, danas predstavlja jedan od najozbiljnijih globalnih zdravstvenih problema. Iako je već poznato da negativno utječe na ljudski organizam, nova istraživanja otkrivaju da je njegov utjecaj daleko veći nego što se ranije pretpostavljalo. Posebno je zabrinjavajuće njegovo djelovanje na kardiovaskularno zdravlje te razvoj dječjeg mozga, čineći ga nevidljivom prijetnjom milijunima ljudi širom svijeta.

Procjenjuje se da olovo godišnje uzrokuje preko pet milijuna smrtnih slučajeva, prvenstveno zbog bolesti srca. Djeca mlađa od pet godina u zemljama u razvoju u prosjeku gube šest bodova na IQ skali zbog izloženosti ovom metalu.

Ekonomske posljedice izloženosti olovu iznimno su visoke – 2019. godine procijenjene su na šest milijardi američkih dolara, što čini čak 7% globalnog BDP-a.

Glavni izvori izloženosti

Olovo se može pronaći u raznim izvorima, uključujući hranu, tlo, posuđe, gnojiva, kozmetiku i baterije. Posebno su rizični predmeti poput metalnih i keramičkih posuda te boja koje se koriste u manje razvijenim dijelovima svijeta, gdje je regulacija slabija.

Profesor Roy Harrison sa Sveučilišta u Birminghamu upozorava da su implikacije ovih novih otkrića još uvijek neizvjesne na globalnoj razini. S druge strane, Richard Fuller iz organizacije Pure Earth naglašava kako je stvarno stanje vjerojatno još gore nego što statistike pokazuju.

NASA-ina astronautkinja koja je zapela u svemiru opisala zastrašujuće promjene koje je doživjela

Ovo istraživanje dodatno potvrđuje potrebu za hitnim i koordiniranim naporima na svjetskoj razini kako bi se smanjila izloženost olovu. Posebna pažnja mora se usmjeriti na zemlje u razvoju, gdje je problem najozbiljniji, a mjere zaštite nedovoljne. Borba protiv ove tihi prijetnje ključna je za očuvanje zdravlja milijuna ljudi diljem planeta.