Život Josipa Broza Tita već je desetljećima predmet detaljnih analiza, a gotovo svaki aspekt njegove biografije sustavno je dokumentiran. Ipak, jedan segment njegove prošlosti u pravilu je ostajao u sjeni – razdoblje rane mladosti, prije uzdizanja na mjesto predsjednika Jugoslavije. Upravo zato posebnu pozornost izazvala je njegova fotografija iz pritvora, nastala nakon uhićenja 1928. godine, koja je ponovno fokus usmjerila na jedan malo poznat, ali važan trenutak njegova života. Mnogi ga na snimci nisu uspjeli prepoznati, što dodatno pojačava zanimanje za priču koja stoji iza tog događaja.

Sukobi za Prvi maj 1928.: politička napetost na ulicama Zagreba

Tijekom proslave Prvog maja 1928. godine u Zagrebu došlo je do ozbiljnog sukoba između radnika i policije. Zagrebačka je policija zabranila Nezavisnim sindikatima održavanje prvomajske skupštine u kinu „Olimp“. Radnici, predvođeni Josipom Brozom Titom, tada sekretarom Mesnog komiteta KPJ za Zagreb, odlučili su krenuti prema kinu „Apolo“, gdje je u tijeku bila skupština socijalista.

Kada su radnici pokušali skup socijalista pretvoriti u vlastiti prvomajski skup, policija je intervenirala, pri čemu su uhićeni Josip Broz i Kamil Horvatin. Unatoč uhićenjima, demonstracije su se ipak održale, a sukobi s policijom rezultirali su pritvaranjem još nekoliko radnika, navodi portal historija.info.

1928 yılında 'politik suçlar işlediği' gerekçesiyle tutuklanan Josip Broz Tito. pic.twitter.com/Gvh9eKDDOe

— Yugoslavya Gurusu (@tojetoturska) December 13, 2015

Presuda: 14 dana zatvora za sudjelovanje u zabranjenim demonstracijama

Kraljevsko redarstveno ravnateljstvo u Zagrebu osudilo je Broza, Horvatina i još petoricu radnika na 14 dana zatvora, uz obrazloženje da su sudjelovali u zabranjenim prvomajskim demonstracijama.

Broz je kriminalistički obrađen 4. svibnja 1928. godine, što je bila njegova prva službena policijska evidencija. Znakovito je da će točno 52 godine kasnije, istoga datuma – 4. svibnja 1980. – biti obavljena i njegova posljednja obrada, odnosno autopsija.

Policijski karton otkriva kako je Tito doista izgledao u mladosti

Iz policijskog izvješća saznajemo niz detalja o Titovu fizičkom izgledu. Prema opisu, bio je visok 170 cm, s vitkim i ravnim stasom. U izvješću stoji da je imao tamnu, gustu plavu kosu, tamne plave, guste i ravne obrve, dok je oblik njegova lica naveden kao obao i suhonjav, uz crnomanjastu boju tena. Oči su bile opisane kao modre srednje veličine, čelo srednje, okruglo i koso, a nos debeo, srednji i ravan.

Usne su prikazane kao „srednje“, brada „okrugla i obrijana“, a ruke „duge i uske“. Policija je zabilježila i da mu je nedostajalo nekoliko zuba.

Zanimljivo je da je opis propustio jedan detalj koji se često ističe u pričama o njegovoj mladosti – izraženu, „isklesanu“ vilicu, koja je kasnije postala njegova prepoznatljiva crta te nešto što danas mnogi smatraju estetski privlačnim, a što bi, kako se ironično napominje, kod plastičnog kirurga stajalo popriličnu svotu.

Drugačiji Tito: mlad, moderan i daleko od kasnije državničke figure

Fotografija iz pritvora otkrila je Tita kakvoga mnogi nisu očekivali. U mladosti je izgledao potpuno drukčije od državnika kojeg pamtimo iz razdoblja njegove vladavine. Bio je, kako se danas često ističe, vrlo moderno građen, u dobroj fizičkoj formi i s izraženim crtama lica.

Iako je kasnije fokus javnosti bio na njegovim političkim odlukama, odnosu s Jovankom Broz, obitelji i reprezentativnim rezidencijama, interes za privatni i raniji život bivšeg doživotnog predsjednika Jugoslavije i dalje ne jenjava. Upravo ovakvi dokumenti, fotografije i zaboravljeni detalji otvaraju nove načine interpretacije njegova života i nude svjež pogled na razdoblje koje je dosad bilo manje istraženo.

Čini se da će zanimanje za Tita trajati sve dok se otkrivaju novi fragmenti iz njegove slojevite i kompleksne biografije.