Volimo svoje četveronožne prijatelje, i teško nam je odoljeti kada nas usred našeg obroka krenu moliti za hranu. Na našu i njihovu žalost, dio naše prehrane je za njih štetan (i srećom, dio nije) i može uzrokovati razne probleme, od probavnih smetnji, prekomjerne težine ili čak biti otrovan.

Hrana koju psi ne bi trebali jesti

Alkohol psi ne bi smjeli nikada konzumirati. Čak i male količine mogu dovesti do trovanja etanolom, a velike količine mogu dovesti do srčanog udara, otkazivanja pluća, kome ili smrti.

Avokado, pogotovo koža i koštica, sadrže persin, otrov koji može izazvati povraćanje i proljev kod pasa.

Bademi nisu otrovni, mogu začepiti jednjak ili ozlijediti dušnik pasa ako ih dobro ne prožvaču. 

Cimet nije otrovan, ali može izazvati iritacije u ustima psa i pretjerano im smanjiti razinu glukoze u krvi, što kao posljedicu može imati povraćanje, proljev, snižen ili pojačan puls i oboljenja jetre.

Čokolada, kao što vjerojatno svi već znamo, je izuzetno štetna za pse. Kakao i čokolada sadrži metilksantin koji zaustavlja metabolizam pasa. Male količine mogu izazvati proljev ili povraćanje, a velike napadaje, srčanu aritmiju ili smrt.

Grickalice poput čipsa i pereca je općenito bolje izbjegavati zbog soli i začina kojima obiluju.

Grožđe i grožđice su izuzetno otrovni za pse, i mogu dovesti do otkazivanja bubrega i smrti.

Kava i čaj su opasni zbog kofeina, koji mogu dovesti do niza problema, od hiperaktivnosti, povraćanja, proljeva i povišenog pulsa do otkazivanja pluća.

Kikiriki, suprotno popularnom mišljenju, nije otrovan za pse. Međutim, kikiriki ima visok udio masti, koje psi teže probavljaju. Ako ga pojedu previše, može uzrokovati proljev i povraćanje. Isto vrijedi za kikiriki maslac.

Limun i limeta, odnosno njihova kora sadrži psoralen, koji moje uzrokovati gastrointestinalne smetnje, a u vrlo velikim količinama može dovesti do otkazivanja jetre i smrti.

Luk, češnjak, poriluk i vlasac (biljke iz porodice lukova) su (pogotovo češnjak) otrovne za pse, i izazivaju slabokrvnost, slabost i povišen puls.

Makadamija (australski) orasi su izuzetno otrovni za pse, i dovode do povraćanja, povišene temperature i mogu negativno utjecati na živčani sustav vašeg psa.

Rajčice su uglavnom sigurne ako su zrele, ali zeleni dijelovi biljke sadrže otrovni solanin. Stoga bi vlasnici trebali biti oprezni.

Sirovo tijesto s kvascem može biti izuzetno opasno zbog fermentacije, koja može prouzročiti alkoholno trovanje, a i napuhnutost do koje dolazi nije bezopasna.

Sol može dovesti do trovanja solju i dehidracije. Ograničite unos soli i pazite da vaš ljubimac ima dovoljno vode.

Sladoled sadrži šećer, koji uzrokuje isti set problema kao i kod ljudi – može dovesti do debljanja i kvarenja zubi. Neki psi su (poput ljudi) netolerantni na laktozu. Stoga je generalno bolja ideja smrznuti neku od vrsta voća navedenih ispod i dati je vašem ljubimcu kao alternativnu poslasticu. 

Umjetna sladila (Xylitol), kojih ima u slatkišima, žvakaćoj gumi i zubnoj pasti mogu dovesti do naglog pada glukoze u krvi vašeg ljubimca, i mogu dovesti do slabosti, napadaja i oštećenja jetre.

Višnje i trešnje je bolje izbjegavati, pogotovo koštice, jer sadrže cijanid koji onemogućuje da tijelo koristi kisik iz krvi.

Začini kao što su muškatni oraščić, papar, anis, peršin, kopar i drugi sadrže miristicin, koji je u velikim količinama otrovan za pse. Može uzrokovati dezorijentiranost, visok puls, visok krvni tlak i bolove u želucu. Generalno je bolje da hrana koju dajete psima ne bude (pretjerano) začinjena. 

Hrana koju psi mogu jesti

Isto kao i ljudi, svi su psi različiti - moguće da vaš pas ima alergiju ili netoleranciju na neki od ispod navedenih proizvoda, stoga nemojte ovaj popis uzimati zdravo za gotovo.

Batat je koristan za imunitet i vid vašeg psa zbog vitamina A i lake probavljivosti, no pretjerane količine vitamina A (i samim time batata) može dovesti problema s kostima i mišićima.

Jaja su dobar izvor proteina, ali želite ih skuhati. Sirovi bjelanjci mogu dovesti do manjka biotina,  vitamina B koji je potreban za metabolizam masti i ugljikohidrata.

Jogurt, odnosno aktivne bakterije u jogurtu mogu imati blagotvoran učinak za probavni sustav vašeg ljubimca. Imajte na umu mogućnost netolerancije na laktozu i izbjegavajte bilo kakvu vrstu zaslađenog jogurta.

Kokice nisu štetne za vašeg psa, no ako su posoljene ili s maslacom, nemojte pretjerivati.

Kruh je siguran za pse u malim količinama. U velikim može dovesti do debljanja zbog ugljikohidrata.

Krumpir možete dati psima samo kuhan, i u malim količinama. Sirov krumpir sadrži solanin (čije se količine smanjuju kuhanjem). Krumpir sadrži velike količine ugljikohidrata, što može dovesti do debljanja.

Kukuruz je čest sastojak pseće hrane, i kao takav siguran za njihovu prehranu. Klip može izazvati probavne smetnje, tako da je generalno bolje psima dati samo kuhano ili na drugi način obrađeno zrnje.

Meso, dakle govedina, svinjetina, piletina, puretina i ostale vrste su dobri za naše dlakave prijatelje. Sve vrste mesa bi trebale biti otkoštene, termički obrađene i bez začina (poput luka i soli) koji mogu biti štetni.

Mlijeko je namirnica s kojom ne treba pretjerivati. Psi su ponekad netolerantni na laktozu i mogu razviti probleme poput proljeva, vjetrova, povraćanja i bolova u želucu.

Palenta, tjestenina, bulgur i slične prerađene žitarice nisu nezdrave za psa.

Povrće poput mrkve, brokule, prokulica, kupusa, mrkve,, rotkvica, celera, mahuna, graška, špinata (i sličnog lisnatog povrća) je sigurno za pse ako je sirovo i u manjim količinama.  U slučaju većeg korjenastog ili lisnatog povrća, htjet ćete ga usitniti kako bi ga vaš ljubimac mogao lakše pojesti.

Riba svih vrsta sadrži dobre masnoće, vitamine, proteine i aminokiseline koje su korisne vašem ljubimcu. Sva riba kojom hranite svoje pse mora biti dobro skuhana (zbog parazita) i pažljivo uklonite sve kosti. Unos ribe ograničite na jednom do dvaput tjedno zbog soli i žive.

Riža svih vrsta, pogotovo kuhana, je lako probavljiva i može pomoći s probavnim smetnjama.

Sir, bilo svježi ili zreli, je dobar izbor poslastice osim ako vaš ljubimac nema netoleranciju na laktozu. Zbog velike količine masti ne treba pretjerivati.

Šunka i razni suhomesnati proizvodi su siguran izbor, no ne treba pretjerivati zbog visokog udjela masti i soli, koji mogu imati neželjene posljedice.

Voće kao što su jabuke, banane, borovnice, dinja, lubenica, brusnice, mango, naranče, breskve, kruške, ananas, kupine, maline i jagode su sve prihvatljive poslastice u manjim količinama. Dakako, želite ukloniti koštice iz jabuka, manga, bresaka i krušaka (jer sadrže cijanid) i ukloniti koru s naranče i ananasa.