Postoji vrlo zanimljiv razlog zašto ste manje gladni kada su vani velike vrućine
Tijekom vrućih, ljepljivih ljetnih dana, mnogi primjećuju da nisu toliko gladni kao tijekom hladnijih mjeseci. Ali koja je veza između temperature i apetita? Zašto osjećamo manju glad kada je vani vruće? Znanstvenici su odavno primijetili utjecaj temperature na apetit. "Znamo da ljudi u hladnijim okruženjima jedu više kalorija," rekla je Allison Childress, registrirana dijetetičarka i izvanredna profesorica na Sveučilištu Texas Tech, za Live Science.
Razlog tome je osnovni biološki proces. Kalorije su jedinica energije; njihovo sagorijevanje može osloboditi toplinu, pomažući ljudima održavati tjelesnu temperaturu u hladnijim klimama. No, s dolaskom toplijeg vremena, "ljudi primjećuju da su puno manje gladni" – trend koji je Childress primijetila i u svojoj kliničkoj praksi i u širem znanstvenom literaturom. Mehanizmi iza ovog fenomena, međutim, nisu potpuno jasni. Mnogi faktori utječu na unos kalorija, dodala je Childress.
Matt Carter, neuroznanstvenik s Williams Collegea u Massachusettsu, složio se. Mnogi varijable – uključujući hormone, proteine i okolišne faktore – utječu na to kako i zašto osjećamo glad, te zašto taj osjećaj opada u toplijim danima, rekao je Carter.
Dva hormona igraju ulogu
Mnogi homeostatski procesi održavaju se hormonima koji djeluju kao kemijski glasnici u tijelu. Dva hormona igraju veliku ulogu u apetitu i sitosti: grelin, koji se oslobađa iz želuca kada je prazan, i leptin, koji izlučuju masne stanice i signalizira mozgu kada je tijelo sito.
Kako bi utjecali na naše osjećaje i ponašanje, ti hormoni zatim šalju signale hipotalamusu, dijelu mozga koji regulira aspekte poput tjelesne temperature, gladi i žeđi. U donjem dijelu hipotalamusa nalazi se masa specijaliziranih neurona koji "koordiniraju osjećaj gladi i sitosti", rekao je Carter. Grelin stimulira neurone povezane s glađu, nazvane AgRP neuroni, čineći nas gladnima. Leptin, nasuprot tome, inhibira te neurone i stimulira POMC neurone, koji stvaraju osjećaj sitosti.
No, kako temperatura utječe na ovaj složeni sustav "još uvijek je otvoreno područje istraživanja", rekao je Carter. Mozak ima senzore za temperaturu – proteine koji mijenjaju oblik kada tijelo dosegne određenu razinu topline. Studija objavljena u časopisu eLife 2020. godine otkrila je da kod miševa određene moždane stanice šalju informacije AgRP neuronima kada je hladno, što povećava osjećaj gladi.
'Treba ostati hidratiziran'
S druge strane, kada je vani vruće, POMC neuroni imaju protein osjetljiv na toplinu koji se aktivira kada tjelesna temperatura poraste, što zatim aktivira neurone povezane s osjećajem sitosti, prema studiji iz 2018. godine objavljenoj u časopisu PLOS Biology.
"No, vjerojatno postoji više od toga", rekao je Carter; drugi moždani krugovi također vjerojatno zajedno djeluju kako bi utjecali na to koliko jedemo. Childress je također napomenula da postoje i drugi faktori. "Iako imamo ove biološke mehanizme na snazi i u uvjetima topline i hladnoće, važno je znati da možemo prevladati te biološke mehanizme," rekla je. Ponekad izgubimo sposobnost slušanja signala našeg tijela – na primjer, jedemo nakon što smo već siti ili ne jedemo kada smo gladni.
Na tržištu postoji puno vrsta meda koji su prepuni šećera i aditiva: Evo kako prepoznati pravi
Bez obzira na signale, Childress je naglasila da je ljeti važno ostati hidriran, bilo konzumiranjem hrane bogate vodom poput povrća i voća ili pijenjem tekućine. Paradoksalno, smrznute poslastice zapravo mogu povećati tjelesnu temperaturu jer su često bogate kalorijama.
Toplo ili ne, apetit je složena ravnoteža – način na koji naši organizmi sinkroniziraju s okolišem. "Jedenje i pijenje su stvari koje se čine kao da se događaju spontano," rekao je Carter. "Ali zapravo, iza kulisa, mozak precizno mjeri potrebu za kalorijama, vodom i optimalnom tjelesnom temperaturom. I mislim da je to nevjerojatno."