Laž je sastavni dio svakodnevice, i to u mnogo većoj mjeri nego što bismo željeli priznati. Prema riječima Dana Cogdella, sudskog odvjetnika iz Houstona s više od četrdeset godina iskustva u kaznenom pravu, "svi lažemo, barem dva do tri puta dnevno, priznali mi to ili ne". Tijekom dugogodišnje karijere naučio je prepoznati verbalne obrasce koji odaju neiskrenost, a u viralnom videu na TikToku izdvojio je pet karakterističnih fraza koje, kako tvrdi, često upućuju na to da osoba ne govori istinu.

"Možda je to bezazlena laž. Možda je to nešto rečeno iz dobrote, a ne iz prevare, ali svi lažemo svaki dan", izjavio je Cogdell, navodeći i svakodnevni primjer: "'Kako si?' 'Dobro sam.' To je je*ena laž".

"Koliko se sjećam" – kupovanje vremena i distanciranje od činjenica

Prva fraza kojoj se odvjetnik posebno osvrnuo jest "koliko se sjećam". Prema njegovom tumačenju, osobe koje tako započnu rečenicu često pokušavaju kupiti vrijeme i distancirati se od istinitog odgovora. Dok biraju riječi, zapravo "opravdavaju ono što će vam reći". Takav oblik komunikacije, tvrdi, omogućuje lagano prilagođavanje činjenica.

@cogdelllawuncensored Five phrases that are “tells” that someone is likely lying #lawyer #5things #lying #honestly ♬ original sound - Cogdell Law Uncensored

"Da budem iskren" – impliciranje da ranije nije bilo iskrenosti

Fraza "da budem iskren" posebno iritira iskusnog pravnika. On postavlja pitanje koje ova konstrukcija podrazumijeva: "Ako kažete da ste sada iskreni, znači li to da nikada niste bili iskreni prije nego što ste to rekli?". Cogdell naglašava da takve rečenice obično nisu slučajne i da se njima pokušava pojačati uvjerljivost.

Apsolutne tvrdnje: "Uvijek" i "nikada" rijetko su istinite

Prema Cogdellu , kada netko tvrdi da "uvijek nešto čini" ili "nikada nije nešto učinio", velika je vjerojatnost pretjerivanja ili prikrivanja. "Dakle, nikad nisam lagao, ili uvijek govorim istinu? To je sranje", rekao je bez dlake na jeziku u videu. Objašnjava da su apsoluti iznimno rijetki u stvarnosti te da takve tvrdnje često služe za manipuliranje percepcijom sugovornika.

Ponavljanje pitanja – klasična taktika odgađanja odgovora

Još jedna tehnika prepoznavanja neiskrenosti jest ponavljanje postavljenog pitanja. Cogdell navodi primjer supružnika kojem postave pitanje: "Dušo, gdje si bio sinoć?". Ako on odgovori kontrapitanjem: "Hm, gdje sam bio sinoć?", riječ je o pokušaju kupovanja vremena kako bi se osmislio odgovor "za koji misle da ćete ga prihvatiti". Ipak, upozorava da je eholalija, odnosno automatsko ponavljanje pitanja, ujedno čest simptom kod osoba s ADHD-om, pa takve situacije ne treba tumačiti jednoznačno.

Prebacivanje teme – izbjegavanje direktnog odgovora

Peta fraza odnosi se na izbjegavanje teme. Ako se na pitanje "Jesi li sinoć išao u striptiz klub?" dobije odbrambeni odgovor poput: "Nemaš ništa pametnije raditi nego se pitati jesam li išao u striptiz bar?", to je, prema Cogdellu , jasan znak muljanja. "Ako skreću i izbjegavaju, to je vjerojatno znak", zaključio je.

Kontekst određuje težinu izjave

Odvjetnik ipak naglašava da njegov popis nije apsolutan i da u praksi postoje brojni izuzeci. "Ovo su opća pravila. Zavisi od konteksta, vaše bliskosti s osobom i njezinih govornih obrazaca. Nema ništa konkretno na listi, to je samo početna točka", istaknuo je, dodajući da su govor tijela i neverbalni signali "jednako važni".

"Najveći lažljivci? Odvjetnici."

Na samom kraju videa Cogdell se osvrnuo na profesiju koju najbolje poznaje. "Odvjetnici su najveći lažovi na planeti", izjavio je, uz objašnjenje da odvjetnička praksa "podstiče nepoštenje i stavlja naglasak na kreativnost i rastezanje istine".

Upitan kada on sam laže, odgovorio je: "Kada nemam izbora i kada mislim da će odgovor uzrokovati više boli nego istina". Tvrdi da nikada nije namjerno lagao na sudu, ali priznaje: "Je li se dogodilo da sam izazvao razumnu sumnju i argumentirao stvari koje su bile razumne dedukcije iz dokaza? Svakako. Ali jesam li ikada podsticao krivokletstvo ili svjesno lagao? Moram reći da bih mogao proći taj test, ali drugi se možda ne bi složili."

Iako su male laži dio svakodnevice, Cogdell ističe da kontekst, obrasci govora i neverbalna komunikacija često otkrivaju mnogo više nego same riječi. Njegovi savjeti, temeljeni na desetljećima sudske prakse, otvaraju zanimljiv uvid u psihologiju laganja i načine na koje ljudi pokušavaju prikriti istinu.