Mediteranska dijeta, inspirirana regijom koja joj je dala ime, već dugo se povezuje s boljim zdravljem. Sada, nova studija ističe smanjenje stope smrtnosti za 23 posto kod žena koje slijede ovu dijetu, pružajući još više dokaza o koristima koje dolaze zamjenom prerađene hrane svježim voćem i povrćem.

Istraživanje je pratilo 25.315 žena tijekom 25 godina i pokazalo da su one koje su redovito slijedile mediteranski model prehrane imale više od petine manju vjerojatnost za smrt od bilo kojeg uzroka tijekom studijskog razdoblja, u usporedbi s onima koje nisu slijedile tu dijetu.

Tim istraživača iz Bolnice Brigham and Women’s (BWH), koja je dio Medicinskog fakulteta Sveučilišta Harvard, uspio je identificirati biološke promjene koje mogu objasniti zašto je mediteranska dijeta povezana s dugovječnošću.

Smanjuje rizik od smrtnosti

"Za žene koje žele živjeti dulje, naša studija kaže: pazite na svoju prehranu", kaže kardiologinja Samia Mora iz BWH-a. "Dobra vijest je da pridržavanje mediteranskog prehrambenog obrasca može rezultirati smanjenjem rizika od smrti za oko četvrtinu tijekom više od 25 godina, s koristima za smrtnost od raka i kardiovaskularnih bolesti, glavnih uzroka smrti kod žena i muškaraca u SAD-u i globalno."

Mediteranska dijeta uglavnom se temelji na orašastim plodovima, sjemenkama, voću, povrću, cjelovitim žitaricama i mahunarkama, s maslinovim uljem kao primarnim izvorom masnoća. Proteini dolaze iz malih količina ribe, peradi, mliječnih proizvoda i jaja. Crveno meso, prerađena hrana i alkohol svode se na minimum.

Skrivena prednost sira kojeg Hrvati obožavaju: 'Ukusan je, a odličan za zdravlje mozga' 

Istraživači su proučavali brojne biomarkere u tijelu i otkrili da su glavne koristi dijete povezane s metaboličkim i upalnim procesima u tijelu – procesima koji pomažu u održavanju normalnih tjelesnih funkcija. Također su primijećena poboljšanja u krvnom tlaku i otpornosti na inzulin kod onih koji su slijedili mediteransku dijetu, u usporedbi s onima koji su se hranili drugačije. Čini se da svi ti faktori zajedno štite od prerane smrti.

Na koga se odnosi studija

"Čak i skromne promjene u utvrđenim čimbenicima rizika za metaboličke bolesti – osobito onima povezanim s malim molekulama metabolita, upalom, lipoproteinima bogatim trigliceridima, pretilošću i inzulinskom rezistencijom – mogu donijeti značajne dugoročne koristi od pridržavanja mediteranske dijete," kaže epidemiolog Shafqat Ahmad iz BWH-a i Sveučilišta Uppsala u Švedskoj.

Važno je napomenuti da je studija uključivala uglavnom bijele, ne-hispanske žene srednjih i starijih godina, koje su sve bile dobro obrazovane zdravstvene profesionalke. Osim analize biomarkera, podaci su prikupljeni samoprijavom, dok metoda nije bila dizajnirana za utvrđivanje uzročno-posljedičnih veza.

Međutim, velika veličina uzorka i dug period praćenja, zajedno s drugim studijama u ovom području koje ukazuju na slične zaključke, sugeriraju da mediteranska dijeta zaista može pomoći u produženju života – i počinjemo razumijevati zašto. "Zdravstvene prednosti mediteranske dijete prepoznaju medicinski stručnjaci, a naša studija nudi uvid u to zašto je dijeta tako korisna," kaže Mora. "Javne zdravstvene politike trebale bi promovirati zdrave prehrambene karakteristike mediteranske dijete i obeshrabrivati nezdrave prilagodbe."