Većina nas je barem jednom ispunila test osobnosti kako bismo saznali, recimo, koja pjesma najbolje odgovara našem "vibeu". No, dok su takvi online testovi očito neslužbeni i zabavni, mnogi ozbiljniji testovi osobnosti, koji se koriste u obrazovanju i poslovnim sektorima, također nisu znanstveno utemeljeni, iako imaju značajan utjecaj na donošenje životnih odluka.

Komercijalni testovi osobnosti, unatoč tome što su industrija vrijedna milijarde dolara, ne predviđaju uspjeh u karijeri, iako se često koriste u školama i tvrtkama kako bi ljude "usmjerili" prema idealnim ulogama. Jedan od glavnih problema ovih testova jest pretpostavka da su osobine statične, odnosno da smo "zarobljeni" osobnošću s kojom smo rođeni. Međutim, moderna istraživanja osobnosti pokazuju da osobine mogu i mijenjaju se tijekom vremena.

Kao klinička psihologinja i istraživačica osobnosti, vidjela sam kako se osobnosti mijenjaju, ne samo kod mojih pacijenata, već i kod mene same. Dok sam nekada bila neuredna i sklona odgađanju, danas postižem visoke rezultate u savjesnosti. Moje istraživanje potvrđuje ono što sam vidjela u praksi: ljudi mogu namjerno oblikovati osobine koje su im potrebne kako bi postigli uspjeh u životu koji žele. To je u suprotnosti s popularnim uvjerenjem da nas naša osobnost stavlja u određenu "kutiju", određujući naše partnere, aktivnosti i karijere.

Što je osobnost – a što nije?

Psiholozi definiraju osobnost kao karakterističan način razmišljanja, osjećanja i ponašanja. Na primjer, jeste li skloni optimističkom ili pesimističkom pogledu na situacije u svom životu? Planirate li unaprijed ili čekate zadnji trenutak za dovršavanje zadataka?

Osobnost se često sažima u pet glavnih osobina, poznatih kao "Velikih pet" (neuroticizam, ekstraverzija, savjesnost, ugodnost i otvorenost). Ove osobine nastale su 1930-ih kada su psiholozi proučavali riječi koje opisuju ljudsku prirodu i razvrstavali ih prema sličnim temama. Primjerice, riječi poput "ljubazan", "promišljen" i "prijateljski" svrstane su u kategoriju ugodnosti.

Međutim, osobnost nije isto što i vaši interesi, vrijednosti ili smisao za humor. Promjena ovih osobina ne mijenja srž onoga tko ste, već samo način na koji reagirate na životne situacije.

Može li se osobnost promijeniti?

Iako mnogima zvuči teško, promjena osobnosti je moguća jer ljudi često mijenjaju svoje misli, osjećaje i ponašanja. Na primjer, ako niste skloni pouzdanosti, možete početi mijenjati svoje razmišljanje – recimo, početi vjerovati da dolazak na vrijeme pokazuje poštovanje prema drugima. Onda, kad osjetite ponos jer ste stigli na sastanak prije prijatelja, počinjete usvajati ponašanja koja vas čine pouzdanom osobom.

Ako ove promjene u načinu razmišljanja, osjećanja i ponašanja održite tijekom vremena, postajete pouzdana osoba. Vaša osobnost je promijenjena.

Test psihijatra iz 1935. godine otkriva tamnu stranu vaše osobnosti: Odaberite lice koje vas najviše straši

Istraživanja pokazuju da se osobnost mijenja tijekom života. Kako ljudi stare, skloni su doživljavati manje negativnih emocija i više pozitivnih, postaju savjesniji i manje skloni osuđivanju drugih. No, postoji i varijabilnost – neki ljudi prolaze kroz velike promjene, dok drugi zadržavaju stabilnost.

Štoviše, intervencijske studije, uključujući i moje vlastite, pokazuju da ljudi mogu ubrzati proces promjene osobnosti svjesnim prilagodbama svojih misli i ponašanja. Umjesto da čekaju desetljećima, značajne promjene mogu se postići u manje od 20 tjedana.

Kako oblikovati osobine koje vam najbolje služe

Dobra vijest je da kognitivno-bihevioralne tehnike, koje su učinkovite u promjeni osobnosti, nisu previše složene. Prvi korak uključuje promjenu vaših obrazaca razmišljanja – to je kognitivni dio. Trebate postati svjesni svojih misli kako biste odredili jesu li one razlog zbog kojeg ostajete zarobljeni u određenoj osobini.

Na primjer, ako stalno mislite da su svi oko vas sebični, vjerojatno ćete prema njima postupati s nepovjerenjem. Taj vaš stav može uzrokovati negativne reakcije kod drugih, što samo potvrđuje vaše uvjerenje. S druge strane, ako počnete djelovati otvorenije – na primjer, podijelite s kolegom da imate problema s određenim zadatkom – možda ćete otkriti da će se njihov odgovor prema vama promijeniti.

Zbog toga su ove strategije tako učinkovite: osobnost nije fiksna. Dosljedne promjene u vašim mislima i ponašanjima mogu dovesti do trajnih navika i, na kraju, do oblikovanja osobnosti kakvu želite.