Razbijen je zdravstveni mit u koji svi vjeruju: Evo koliko morate hodati dnevno da produžite život

Dok mnogi pametni satovi i aplikacije za zdravlje korisnicima postavljaju cilj od 10.000 koraka dnevno, znanstvenici sada poručuju: ne treba ići toliko daleko. Već i znatno manji broj može napraviti veliku razliku.
Prema najvećoj meta-analizi provedenoj na ovu temu, objavljenoj u časopisu Lancet Public Health, prag od 7000 koraka dnevno značajno je povezan sa smanjenim rizikom od prerane smrti i brojnih ozbiljnih bolesti. Istraživački tim, sastavljen od znanstvenika iz više zemalja, pregledao je 57 prethodnih studija koje su uključivale čak 160.000 sudionika.
Usporedba onih koji su hodali samo 2000 koraka dnevno s onima koji su dosezali 7000 pokazala je zapanjujuće razlike: kod potonjih je rizik od prijevremene smrti bio gotovo upola manji. Osim toga, redovito kretanje ovom mjerom bilo je povezano s 38 posto manjim rizikom od demencije, 22 posto manjim rizikom od depresije i 14 posto manjim rizikom od dijabetesa. Zabilježene su i niže stope obolijevanja od raka, kao i manji broj padova, iako za te nalaze još treba dodatna potvrda.
Znanstvenik Paddy Dempsey sa Sveučilišta u Cambridgeu naglašava kako ne postoji magična brojka, ali da je upravo 7000 koraka granica nakon koje se zdravstvene koristi počinju znatno smanjivati. Dodaje i da nije nužno dostići 10.000 koraka da bi se osjetile značajne prednosti – sat vremena laganog hodanja, što je približno 7000 koraka, već može učiniti čuda za zdravlje.

Koliko je potrebno?
Za one koji se ne kreću dovoljno, poruka je jasna: svako povećanje broja koraka dobrodošlo je. "Ako trenutno hodate samo 2000 do 3000 koraka, pokušajte dodati još tisuću. To je svega 10 do 15 minuta šetnje, raspoređene kroz dan", savjetuje Dempsey.
I drugi stručnjaci, poput Andrewa Scotta sa Sveučilišta u Portsmouthu, koji nije sudjelovao u istraživanju, podržavaju nalaze studije: „Ne treba se zamarati konkretnim brojkama. Bitno je kretati se koliko god možete. Više je – jednostavno – bolje.”
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, odrasli bi trebali imati barem 150 minuta umjerene tjelesne aktivnosti tjedno. Ipak, statistike pokazuju da gotovo trećina svjetske populacije ne doseže ni tu minimalnu razinu.
Osvojila je 30 tisuća eura na lutriji pa joj se život pretvorio u apokalipsu: 'To je bilo užasno'
Ova nova analiza tako nudi i motivaciju i praktičan cilj: ne trebate trčati maratone ni brojati desetke tisuća koraka – dovoljno je početi s koracima koje možete podnijeti i malo-pomalo ih povećavati. Zdravlje, očito, počinje upravo u svakodnevnoj šetnji.