Kada pomislimo na smrtonosne kemikalije mnogima prvo padnu napamet arsen, cijanid i strihnin. No, što biste rekli kada biste saznali da postoje kemikalije barem stotinu puta smrtonosnije, a najubojitija od svih se ubrizgava u gotovo tri milijuna ljudi svake godine?

Toksicitet tvari procjenjuje se pomoću LD50 (letalna doza za 50% populacije), što se odnosi na količinu potrebnu za ubijanje 50% testne populacije. Izražena po kilogramu tjelesne težine, LD50 natrijevog klorida (sol) je 3000 miligrama po kilogramu, što znači da bi otprilike 210.000 miligrama soli ubilo osobu tešku 70 kilograma. Kofein ima LD50 od 192 miligrama po kilogramu, dok je za natrijev cijanid ta brojka 6,4 miligrama po kilogramu.

Međutim, botulinum toksin ima LD50 od 1 nanograma po kilogramu, što znači da bi samo 0,00007 miligrama moglo ubiti osobu tešku 70 kilograma. S takvim toksicitetom, manje od 2 kilograma ove tvari (ako se unese) moglo bi ubiti sve ljude na Zemlji.

Botulinum toksin

Većina tvari ima različite razine toksicnosti ovisno o načinu apsorpcije u tijelo, a te se razine mogu drastično razlikovati. Dok 1 gram botulinum toksina može potencijalno ubiti 14.000 ljudi kada se unese, ako se ubrizga, ista doza bi ubila 8,3 milijuna ljudi.

Botulinum toksin je najmoćniji poznati neurotoksin i najčešće se nalazi u loše konzerviranoj hrani, ranama i kozmetičkim injekcijama – iako ne u opasnim dozama. Toksine proizvodi bakterija Clostridium botulinum, koja u uvjetima niskog kisika može proizvoditi niz toksina koji specifično utječu na živčani sustav.

Prvi put otkriven u 18. stoljeću, naziv "botulizam" potječe od latinske riječi "botulus", što znači "kobasica", jer je njemački liječnik Justinus Kerner opisao toksin kao otrov iz kobasica zbog njegovog pretežnog pronalaska u loše konzerviranom mesu.

Vrste botulizma

Spore C. botulinum obično se nalaze u tlu te morskoj ili riječnim vodama, no kada te spore dođu u okruženje s niskim kisikom, počinju rasti i proizvoditi svoje opasne toksine. Toksini se najčešće javljaju u konzerviranoj hrani gdje su bakterije ušle u okruženje s niskim kisikom. Mogu se također pronaći u hrani koja nije pravilno pripremljena ili pohranjena, no i bakterije i toksini mogu se uništiti visokim temperaturama – stoga je važno hranu temeljito zagrijati.

Kao neurotoksini, ovi toksini paraliziraju živčane stanice ometajući njihove signale. Konzumacija hrane zaražene botulizmom može uzrokovati paralizu i respiratorni zastoj, s umorom, vrtoglavicom, slabošću i poteškoćama u govoru kao nekim od ranih simptoma. Simptomi se obično javljaju unutar 12 do 36 sati nakon izlaganja, a stopa smrtnosti je visoka, s oko 5 do 10 posto slučajeva koji završavaju smrću. Unatoč tome, slučajevi botulizma su vrlo rijetki i mogu se liječiti ako se rano dijagnosticiraju.

Dojenčad mlađa od šest mjeseci također je pod rizikom od botulizma kod dojenčadi zbog konzumacije hrane zaražene sporama, jer njihova crijevna obrana još nije dovoljno jaka da spriječi rast bakterija i proizvodnju toksina. Zbog toga se roditeljima i njegovateljima preporučuje da ne hrane djecu mlađu od godinu dana medom.

Ulazi preko rana i može se udahnuti

Ranski botulizam može se također pojaviti kada spore C. botulinum uđu u otvorene rane i počnu rasti zbog anaerobnog okruženja. Iako rijedak, ovaj oblik botulizma povezan je uglavnom sa slučajevima zloupotrebe supstanci, naime injekcijom heroina. Simptomi su slični botulizmu iz hrane, ali simptomi mogu malo dulje trajati.

Inhalacijski botulizam također je rijetka, ali smrtonosna opasnost. Obično se javlja kao rezultat oslobađanja toksina iz aerosola, a udisanje toksina je znatno opasnije od njihove konzumacije, jer je potrebna znatno manja doza za ozbiljnu štetu.

Kardiolog otkrio skrivenu opasnost kave: Može djelovati kao otrov i najgora je ako se pomiješa s mlijekom

Botulinum toksin u kozmetici

Zbog svojih paralizirajućih svojstava, C. botulinum koristi se u kozmetičkim postupcima pod nazivom Botox. Ovi tretmani koriste jako razrijeđen botulinum neurotoksin tipa A (onabotulinumtoxin A) i prvi su put korišteni 1981. godine za liječenje ljudi sa strabizmom. Od tada, ovaj postupak je postao najčešći kozmetički postupak na svijetu zbog svoje upotrebe u prevenciji bora i anti-ageingu.