'Sat Sudnjeg dana' nikada nije bio bliže ponoći: Evo što to znači

Najnovije očitanje Sata Sudnjeg dana pokazuje da se čovječanstvo nalazi svega 85 sekundi od ponoći, trenutka koji simbolizira globalnu katastrofu. Riječ je o najbližoj poziciji u povijesti, a znanstvenici upozoravaju da je hitna akcija nužnija nego ikada prije.
Odluku o pomicanju sata donio je Odbor za znanost i sigurnost pri Biltenu atomskih znanstvenika (Bulletin of the Atomic Scientists) 27. siječnja 2026. godine, naglašavajući da se svijet suočava s opasnom kombinacijom nuklearnih, tehnoloških, bioloških i klimatskih prijetnji.
Što je zapravo Sat Sudnjeg dana?
Sat Sudnjeg dana nije običan sat koji mjeri vrijeme. Riječ je o simboličnom alatu koji pokazuje koliko je čovječanstvo blizu samouništenja izazvanog vlastitim odlukama i tehnologijom. Kazaljke ne mjere minute i sate, već razinu globalnog rizika – a ponoć označava katastrofalno uništenje civilizacije, piše Indy100.
Sat je prvi put predstavljen 1947. godine, u jeku ranog Hladnog rata, kada je primarna prijetnja bilo nuklearno oružje. S vremenom se njegov fokus proširio te danas obuhvaća i klimatske promjene, biološke prijetnje i nove tehnologije, uključujući umjetnu inteligenciju.
Tko je osmislio ovaj simbol koji ledi krv u žilama?
Vizualni identitet Sata Sudnjeg dana osmislila je umjetnica Martyl Langsdorf 1947. godine za prvo izdanje časopisa Bulletin of the Atomic Scientists. Inspiraciju je pronašla u razgovorima sa znanstvenicima koji su sudjelovali u razvoju nuklearnog oružja.
Umjesto složenih ilustracija, odlučila se za jednostavan, ali snažan simbol – sat – koji jasno poručuje koliko malo vremena čovječanstvu preostaje za donošenje ispravnih odluka.
Tko danas odlučuje o pomicanju kazaljki?
U prvim desetljećima o položaju sata odlučivao je urednik Bulletina Eugene Rabinowitch, u suradnji sa znanstvenicima iz cijelog svijeta. Nakon njegove smrti 1973. godine, odgovornost je preuzela uprava Bulletina.
Od 2008. godine, vrijeme na Satu Sudnjeg dana određuje Odbor za znanost i sigurnost, sastavljen od stručnjaka za nuklearnu tehnologiju, klimatske promjene i druge globalne rizike. Odbor se redovito savjetuje i s uglednim znanstvenicima, uključujući dobitnike Nobelove nagrade, prije donošenja odluke.
Zašto je 2026. godina proglašena najopasnijom do sada?
Prema službenom priopćenju Biltena atomskih znanstvenika, sat je pomaknut s 89 na 85 sekundi do ponoći zbog eskalacije više globalnih prijetnji istodobno.
Kako navode, ključni razlozi za ovu odluku uključuju:
rastuće prijetnje nuklearnim oružjem
ubrzani razvoj umjetne inteligencije bez jasnih međunarodnih pravila
biološke sigurnosne rizike
kontinuiranu klimatsku krizu
Znanstvenici upozoravaju da bez hitnih međunarodnih sporazuma, ograničavanja nuklearnih arsenala i regulacije novih tehnologija, rizik od globalne katastrofe nastavit će rasti.
Sat koji ne otkucava – ali upozorava
Od svog nastanka 1947. godine, Sat Sudnjeg dana resetiran je 27 puta, a svako pomicanje izazivalo je zabrinutost i rasprave diljem svijeta. No nikada do sada kazaljke nisu bile bliže ponoći nego danas.
Poruka znanstvenika jasna je i nimalo umirujuća: vrijeme za djelovanje gotovo je isteklo.