Legendarna televizijska ikona i simbol prirodoslovnog svijeta, Sir David Attenborough, ovoga tjedna navršava 100 godina. Povodom tog iznimnog jubileja, 8. svibnja u londonskoj dvorani Royal Albert Hall održat će se velika zvjezdana proslava na kojoj će brojne poznate osobe i glazbenici izvoditi glazbu iz njegovih dokumentarnih serija i emisija.

Među izvođačima će biti i Dan Smith iz sastava Bastille, koji će izvoditi pjesme sa soundtracka Planet Earth, kao i druge skladbe iz brojnih emisija u kojima je Attenborough sudjelovao tijekom svoje blistave karijere koja traje više od 60 godina.

Zastrašujuća predviđanja o budućnosti Zemlje

Ovaj proslavljeni voditelj, kojega Britanci smatraju nacionalnim blagom, iznio je zabrinjavajuća predviđanja o tome kamo naš planet ide ako se ništa ne promijeni u načinu na koji tretiramo svijet.

Još 2020. godine objavio je film pod naslovom A Life On Our Planet, u kojem je predvidio kako će Zemlja izgledati u 2030-ima i dalje. Evo nekih od njegovih predviđanja.

Vodeni ciklus mogao bi biti uništen

Sir Attenborough je predvidio da će, ako se krčenje šuma u amazonskoj prašumi nastavi istim tempom, prašuma na kraju postati nesposobna proizvoditi dovoljno vlage i vlažnosti. To bi pak transformiralo nekada bujnu, zelenu prašumu u suhe savanske uvjete.

Takva promjena uništila bi nevjerojatnu bioraznolikost te bogatstvo divljih životinja i biljaka koje se nalaze u prašumi, a također bi izmijenila globalni vodeni ciklus.

Globalno zatopljenje drastično će se ubrzati

Osim pretvaranja prašume u pustinju, doći će i do drugih povezanih posljedica. Arktik će početi doživljavati ljeta bez leda. Uz to što je riječ o alarmantnoj promjeni krajolika, to ima ogromne reperkusije i drugdje.

Bez bijelih ledenih kapa, mnogo manje sunčeve energije bit će reflektirano natrag u svemir. To će zauzvrat ubrzati globalno zatopljenje. Ako se ne poduzmu mjere, do 2040-ih zamrznuto tlo permafrost počet će se odmrzavati, što će potom osloboditi izuzetno štetni metan u atmosferu.

Oceani će se zagrijavati i postajati kiseliji

Do 2050-ih, ako se ništa ne promijeni, oceani će se nastaviti zagrijavati i postat će još kiseliji. To zagrijavanje i promjena kiselosti uzrokovat će izbjeljivanje i odumiranje vitalnih koraljnih grebena. Ako koraljni grebeni odumru, goleme populacije riba također će biti uništene.

Prijeti kriza proizvodnje hrane

Ulazeći u 2080-e i dalje, tlo će početi postajati iscrpljeno zbog prekomjernog korištenja, što će dovesti do pada proizvodnje usjeva. Kukci koji su vitalni za oprašivanje također će nestati.

Vremenski obrasci postat će nasilniji i nepredvidljiviji, a planet će biti četiri stupnja Celzijeva topliji. Od 2100. nadalje, znanstvenici predviđaju da će započeti šesto masovno izumiranje, a šteta će biti nepovratna.

Što se može učiniti da se to spriječi?

Sir Attenborough kaže da postoji nekoliko ključnih stvari koje se još mogu učiniti kako bi se pokušala preokrenuti postojeća šteta i spriječilo ostvarenje gore navedenih scenarija.

Jedna od mjera je stabilizirati globalnu populaciju i pokušati usporiti stopu rasta stanovništva. U tome može pomoći poboljšanje zdravstvene zaštite i reproduktivnog zdravlja na globalnoj razini, kao i omogućavanje djeci da ostanu u školi što je duže moguće.

Sljedeći vitalni korak je prelazak na obnovljive izvore energije i odmak od fosilnih goriva. Ponovno divljanje našeg planeta i povećanje bioraznolikosti također je ključno, kaže Attenborough.

Kada bismo svi jeli više biljne hrane, koristili bismo upola manje zemlje nego sada. Korištenje manje pesticida i gnojiva također je ključno, kao i zaustavljanje krčenja šuma.