Slovenac usred džungle otkrio tisuću godina skriveni grad: 'Nisu ga pronašli ni tragači za artefaktima'

Međunarodni arheološki tim predvođen slovenskim arheologom Ivanom Šprajcem otkrio je dosad nepoznati majanski grad Minanbe na meksičkom poluotoku Yucatanu. Otkriće je izazvalo veliko zanimanje u znanstvenim krugovima jer je riječ o prvom poznatom majanskom nalazištu na tom dijelu poluotoka.
Prema priopćenju Znanstvenoistraživačkog centra Slovenske akademije znanosti i umjetnosti (ZRC SAZU), grad je pronađen u biosferi Calakmul u meksičkoj saveznoj državi Campeche. Zahvaljujući gustoj vegetaciji koja ga je stoljećima skrivala, nalazište je ostalo gotovo netaknuto i izbjeglo sudbinu brojnih drugih arheoloških lokaliteta koje su opljačkali tragači za artefaktima.
Do grada su se morali probijati kroz gustu džunglu
Istraživači su novootkrivenom gradu dali ime Minanbe, što u prijevodu znači "napušten" ili "nikako". Prema riječima arheoastronoma i ravnatelja Instituta za antropološke i prostorne studije Ivana Šprajca, naziv odražava iznimno zahtjevan pristup tom području.
„Minanbe se doista nalazi usred izuzetno guste džungle. To je zaštićena biosfera i nacionalni park, gdje obično nailazimo na stare šumske putove ili ceste, ali ovaj put ih nije bilo. Zato smo morali sami čistiti put. Presjekli smo oko pet kilometara ceste, a zatim smo se do nalazišta probili quadovima i pješice“, izjavio je Šprajc za STA.

Lidar tehnologija otkrila ono što je bilo skriveno stoljećima
Ključnu ulogu u pronalasku grada odigrala je lidar tehnologija, koja pomoću laserskog skeniranja omogućuje otkrivanje građevina skrivenih ispod guste vegetacije.
Analiza je pokazala ostatke građevina na području od približno 15 hektara. Kada su istraživači stigli na teren, potvrdili su da se ondje nalazilo veliko urbano središte s trgovima okruženima palačama i svetištima. Grad je bio okružen i poljoprivrednim terasama te sustavom vodoprivrednih kanala, što svjedoči o razvijenoj organizaciji života.
Piramida visoka 13 metara i bogato ukrašeni spomenici
Posebnu pozornost privukla je piramida visoka oko 13 metara. Prema riječima istraživača, građevina sadrži sva obilježja majanskog arhitektonskog stila Rio Bec, poznatog po precizno obrađenom kamenu, monumentalnim stubištima i bogato ukrašenim pročeljima.
Osim piramide, arheolozi su pronašli 14 kamenih stela i oltara raspoređenih uz drevnu cestu koja povezuje središnji dio grada sa sjeveroistočnim područjem naselja.
Prema priopćenju Meksičkog instituta za antropologiju i povijest (INAH), nekoliko spomenika nosi hijeroglifske natpise i bogate ikonografske prikaze, što upućuje na zaključak da je Minanbe nekoć imao važnu ulogu kao političko i vjersko središte, prenosi Dnevnik.si.

Pronađena scena odrubljivanja glave
Među pronađenim spomenicima posebno se ističe stela označena kao broj 1.
Na njoj je prikazana scena odrubljivanja glave, dok se pri vrhu nalazi kalendarski natpis s godinom 849. Taj je podatak arheolozima poslužio kao važan trag za datiranje grada i razdoblja njegove najveće važnosti.
Osim toga, pronađeni su i drugi kameni spomenici na kojima su prikazani majanski vladari s raskošnim pernatim ukrasima i bogatim nakitom.
Jedan od hijeroglifskih natpisa, prema procjeni istraživača, potječe iz kasnog 7. stoljeća nove ere te bi mogao predstavljati najstariji poznati natpis pronađen na tom području.
Pojavio se recept za domaću Starbucks kavu i postaje sve veći hit: 'Bolja je čak i od one iz kafića'
Tragovi političkih i društvenih promjena
Istraživači su primijetili i zanimljiv detalj koji bi mogao otkriti dio povijesti grada nakon njegova propadanja.
Naime, pojedini oltari i stele bili su namjerno oštećeni ili premješteni. Prema mišljenju stručnjaka, takvi zahvati mogli bi upućivati na političke ili ideološke promjene koje su uslijedile nakon pada Minanbea.
Novo otkriće dodatno obogaćuje spoznaje o majanskoj civilizaciji i potvrđuje da meksičke džungle i dalje skrivaju brojne tajne koje tek čekaju da budu otkrivene.