Tek nekoliko dana nakon rušenja temperaturnih rekorda, ulice su bile preplavljene vodom uslijed poplava koje su uslijedile. Ekstremne vremenske prilike poput ovih postaju naša svakodnevica, a s njima dolazi i svijest da klimatske promjene više nisu daleka prijetnja, već su stvarnost koja nas tjera na promišljanje o budućnosti – i našoj ulozi u njoj. Hoće li Hrvatska za pedeset godina biti ugodno turističko odredište ili poprište klimatskih katastrofa ovisi o našim sadašnjim odlukama.

Na većini meteoroloških postaja u Hrvatskoj kolovoz nije bio samo najtopliji mjesec, već je oborio sve rekorde otkako se vrše mjerenja. Samo nekoliko dana nakon ovih rekordnih vrućina, Hrvatsku su pogodile poplave koje su paralizirale gradove. Ovakvi ekstremi postali su dio naše svakodnevnice, podsjećajući nas da smo u kritičnom trenutku u kojem je budućnost Zemljinog ekosustava direktno povezana s našim djelovanjem.

Pitanja o budućnosti naše zemlje sada su važnija nego ikad: hoće li temperatura dodatno rasti? Hoće li Split i druge priobalne destinacije zadržati svoj status turističkih dragulja, ili ćemo svjedočiti scenariju u kojem će ulice uz more biti poplavljene? Ta pitanja nisu samo teoretska, jer odgovori na njih zavise o koracima koje poduzmemo danas, piše Slobodna Dalmacija.

U optimističnom scenariju, stanovnici Splita i njegovi posjetitelji će i dalje uživati u šetnjama Rivom 2074. godine. No, u pesimističnom scenariju, mnogi gradovi na obali bit će potopljeni, a ljudi prisiljeni seliti se u unutrašnjost. Teško je sa sigurnošću predvidjeti što nas čeka, ali jedno je sigurno: naši postupci danas oblikuju uvjete života u budućnosti.

'Pogled u budućnost'

Hrvatski stručnjaci iz različitih polja stvorili su niz scenarija o budućnosti naše zemlje, oslanjajući se na analize aktualnih podataka i trendova. Ovi scenariji, optimistični, pesimistični i realistični, obuhvaćaju područja poput demografije, ekologije, gospodarstva i međunarodnih odnosa, te predstavljaju različite moguće putanje kojima bi se Hrvatska mogla kretati u narednih pedeset godina.

Ovi scenariji su dio projekta "Hrvatska 2074. – pogled u budućnost", kojeg je pokrenulo Croatia osiguranje povodom njihove 140. obljetnice. Cilj projekta je osvijestiti javnost o hitnosti promjena koje su potrebne kako bi se ublažile klimatske promjene i zaštitio naš planet.

Prema optimističnoj prognozi, temperatura u Hrvatskoj će porasti za samo jedan stupanj, a klimatski uvjeti ostat će povoljni za život i turizam. Ledeni pokrivač Antarktika stabilizirat će se, a razina mora će se podići samo minimalno. U ovakvom scenariju, Hrvatska bi mogla iskoristiti svoje prirodne resurse i postati predvodnica u izvozu čiste energije, pitke vode i organske hrane.

Naši gradovi bit će otporni na prirodne nepogode poput potresa i poplava, dok će većina zgrada imati solarne panele ili urbane vrtove. Naš Jadran bi mogao postati eksperimentalna zona za testiranje inovativnih "plutajućih gradova", koji bi izdržali vremenske neprilike i druge izazove prirode.

Kakva je budućnost Splita?

Split bi zadržao status jedne od najprivlačnijih turističkih destinacija, ali s naglaskom na biodigitalni turizam. Zahvaljujući organskoj proizvodnji hrane, sportskim i zdravstvenim objektima te sanatorijima, Hrvatska bi postala središte zdravog načina života i turizma.

Profesor Mario Šiljeg naglašava kako su šanse za ovakav razvoj realne. Interes za našom organskom hranom i prirodnim ljepotama već danas privlači pažnju daleko izvan naših granica. Unutrašnjost Hrvatske, poput Like i Gorskog kotara, također bi mogla profitirati od ovog trenda, dok bi ekstremne vrućine na obali potaknule ljude da se presele u hladnija područja.

Ako ne uspijemo zaustaviti klimatske promjene, naša budućnost mogla bi biti puno sumornija. Prema pesimističnom scenariju, ljeta bi mogla doseći temperature od 50 stupnjeva, a česti požari bi uništili većinu naših šuma. Pitka voda i čist zrak postali bi luksuz dostupan samo malom postotku stanovništva.

Mnoge obalne destinacije bile bi potpuno potopljene, a stanovnici bi se suočili s evakuacijama. Ekstremne vrućine i zagađenje pretvorile bi gradove u neprikladna mjesta za život, a maske bi postale svakodnevna potreba zbog štetnih čestica u zraku.

Profesor Šiljeg upozorava kako trenutačni put emisija stakleničkih plinova vodi do povećanja globalne temperature za tri stupnja u usporedbi s krajem 19. stoljeća. Ako ne uspijemo ubrzati zelenu tranziciju, suočit ćemo se s porastom razine mora i drastičnim promjenama u ekosustavu.

Strankinja šokirana cijenom slatkiša u Hrvatskoj: 'Opljačkana sam, platila sam ovo 27 eura'

Dvije su krajnosti

Između ovih dviju krajnosti nalazi se realističan scenarij, u kojem ne uspijevamo potpuno zaustaviti klimatske promjene, ali uspijevamo ublažiti njihove najgore posljedice. Iako ćemo svjedočiti sve češćim vremenskim ekstremima, Hrvatska bi mogla postati utočište za klimatske izbjeglice zahvaljujući pravilnom upravljanju obnovljivim resursima.

Profesor Šiljeg ističe kako zelena tranzicija, koju potiče Europska unija, pruža ključne alate za borbu protiv klimatskih promjena. Hrvatska bi mogla postati predvodnica u korištenju obnovljivih izvora energije, ako iskoristi svoje potencijale i donese održive politike.

Za one koji žele saznati više o budućnosti Hrvatske, otvoren je multimedijski paviljon "Hrvatska 2074. – pogled u budućnost" ispred Muzeja Mimara u Zagrebu. Paviljon će biti otvoren za javnost od 10. rujna do 10. listopada, a kroz interaktivne prikaze posjetitelji mogu vidjeti kako bi Hrvatska mogla izgledati za pedeset godina. U izradi ovih scenarija sudjelovali su ugledni hrvatski stručnjaci poput Korada Korlevića, Igora Rudana i drugih, čiji radovi pomažu oblikovati naš pogled na budućnost.