Otapanje leda na Antarktici značajno utječe na globalne oceanske struje, a prema najnovijem istraživanju, Antarktička cirkumpolarna struja (ACC) mogla bi oslabiti za 20% do 2050. godine. Ova promjena mogla bi imati dalekosežne posljedice na temperature oceana, podizanje razine mora i ekosustav Antarktike, upozoravaju znanstvenici u studiji objavljenoj 3. ožujka u časopisu Environmental Research Letters.

Antarktička cirkumpolarna struja, koja se kreće u smjeru kazaljke na satu oko Antarktike, najjača je oceanska struja na Zemlji i prenosi oko milijardu litara vode u sekundi. Ova struja igra ključnu ulogu u regulaciji globalnih temperatura, držeći toplije vode dalje od antarktičkog ledenog pokrova i povezujući Atlantski, Tihi, Indijski i Južni ocean. Time omogućuje razmjenu topline između ovih golemih vodenih masa.

Međutim, uslijed klimatskih promjena i ubrzanog topljenja antarktičkog leda, u Južni ocean ulazi sve više hladne, slatke otopljene vode, što slabi snagu struje.

Superračunalo otkriva zabrinjavajuće posljedice

Kako bi istražili kako će ovaj dotok otopljenog leda utjecati na snagu i cirkulaciju ACC-a, Bishakhdatta Gayen, mehaničar fluida sa Sveučilišta u Melbourneu, i njegov tim koristili su najbrže australsko superračunalo i klimatski simulator. Modeli su pokazali da hladna otopljena voda razrjeđuje okolnu morsku vodu, što usporava konvekciju između površinske i duboke vode u blizini ledenog pokrova.

Posljedica toga je zagrijavanje dubokog Južnog oceana, budući da sve manje hladne površinske vode dospijeva u dublje slojeve. Osim toga, otopljena voda se širi dalje prema sjeveru prije nego što potone, mijenjajući gustoću oceana i dodatno pridonoseći usporavanju struje.

Lančana reakcija koja može ubrzati topljenje leda

Jedna od najopasnijih posljedica ovog usporavanja je mogućnost da više tople vode stigne do antarktičkog ledenog pokrova, što bi dodatno ubrzalo njegovo topljenje. Ovo bi ne samo pridonijelo porastu razine mora, već bi i dovelo do još većeg priljeva otopljene vode u ocean, stvarajući začarani krug slabljenja struje i ubrzanog topljenja.

Ekološke posljedice: prijetnja invazivnih vrsta

Osim utjecaja na klimu, Antarktička cirkumpolarna struja igra i zaštitnu ekološku ulogu. Ova moćna struja djeluje kao barijera protiv invazivnih vrsta, sprječavajući dolazak neautohtonih biljaka i životinja do Antarktike. Ako se uspori, ova će zaštita oslabiti, otvarajući vrata bržem širenju stranih organizama prema antarktičkoj obali.

Gayen je slikovito objasnio ovaj proces: "Struja funkcionira poput vrtuljka koji se neprestano okreće. Ako uspori, organizmi će se moći puno brže preseliti na antarktičku obalu."

Utjecaj na cijeli planet

Iako su promjene u ACC-u najizraženije u južnim oceanima, njihovi će se učinci osjetiti diljem svijeta. Gayen upozorava da je Antarktika srce oceanskog sustava, a svaka promjena u tom dijelu svijeta imat će posljedice na sve oceanske struje.

Znanstvenici još ne mogu precizno predvidjeti kada će se početi osjećati najgore posljedice ovog fenomena – ako već nisu počele. Razlog tome je činjenica da je ACC teško pratiti zbog svoje udaljenosti i nepristupačnosti. Gayen naglašava da je za jasnije razumijevanje ovih promjena potrebno dugoročno praćenje podataka.

Ono što je sigurno jest da otapanje leda na Antarktici više nije samo regionalni problem – njegove posljedice bit će globalne, a akcije za ublažavanje klimatskih promjena postaju hitnije nego ikad.