Mislite da vas jedan petak navečer uz pizzu ili burger ne može ugroziti? Znanstvenici upozoravaju da samo jedan obrok bogat zasićenim mastima može imati trenutne i opasne posljedice za vaš mozak. Prema novom istraživanju, već četiri sata nakon “masnog” obroka dolazi do smanjenja protoka krvi u mozak, što može povećati rizik od moždanog udara i demencije – a učinci su još izraženiji kod starijih osoba.

Masna hrana, iako važan izvor energije i vitamina, može imati drastično različite učinke na tijelo, ovisno o vrsti masti. Zasićene masti – koje se nalaze u fast foodu, pizzi, prženoj hrani i masnim mliječnim proizvodima – odavno su povezane s lošim stanjem krvnih žila i bolestima srca. No, novo istraživanje pokazuje da negativne posljedice ne staju kod srca – već zahvaćaju i mozak.

Budući da mozak nema vlastite velike zalihe energije, oslanja se na stalan dotok krvi koja mu donosi kisik i glukozu. Taj proces regulira dinamička moždana autoregulacija – svojevrsni “amortizer” koji održava stabilan protok krvi unatoč promjenama krvnog tlaka. Kad taj sustav oslabi, mozak postaje osjetljiv na kratkotrajne poremećaje dotoka krvi, što dugoročno povećava rizik od moždanog udara i demencije.

Istraživanje: "Bomba za mozak" u čaši

Kako bi ispitali učinak jednog masnog obroka, znanstvenici su proveli istraživanje na 41 muškarcu – 20 mlađih (18-35 godina) i 21 starijem (60-80 godina). Ispitanici su konzumirali “milkshake” nazvan “bomba za mozak”, koji je sadržavao čak 1.362 kalorije i 130 grama masti, što odgovara masnoći prosječnog fast food obroka.

Znanstvenici su prije i četiri sata nakon konzumacije mjerili zdravlje krvnih žila pomoću metode “flow-mediated dilatation” i testirali sposobnost mozga da se prilagodi promjenama krvnog tlaka izvođenjem čučnjeva, dok je ultrazvuk bilježio protok krvi.

Rezultati su pokazali da se nakon obroka sposobnost krvnih žila da se šire značajno smanjila – i u mlađih i u starijih sudionika. Kod starijih je učinak bio još izraženiji, s padom od oko 10%, što sugerira da su stariji mozgovi osjetljiviji na ovakve promjene.

Zašto se to događa?

Nakon masnog obroka razina masnoće u krvi naglo raste i ostaje povišena oko četiri sata. Krvne žile u tom periodu postaju kruće i gube sposobnost širenja, što otežava normalan protok krvi. Prethodna istraživanja tima već su pokazala da ovakvi obroci povećavaju razinu slobodnih radikala – molekula koje oštećuju stanice – i smanjuju razinu dušikovog oksida, ključnog za opuštanje i širenje krvnih žila.

Ovi čimbenici zajedno smanjuju sposobnost mozga da održava stabilan dotok krvi, što može dovesti do opasnih posljedica, posebno kod osoba starije dobi.

Koliko masti je previše?

Prema preporukama NHS-a, muškarci ne bi smjeli unositi više od 30 g zasićenih masti dnevno, a žene ne više od 20 g. Međutim, mnogi redovito prelaze te granice, osobito vikendom, kada su česti brzi obroci, “pub” ručkovi ili narudžbe iz fast fooda.

Znanstvenici ističu da mnogi ljudi većinu dana provedu u stanju postprandijalne lipemije – razdoblju nakon jela kada su razine masnoće u krvi povišene – što znači da je mozak gotovo stalno izložen ovom riziku.

Kako zaštititi mozak?

Stručnjaci savjetuju zamjenu zasićenih masti polinezasićenima, koje se nalaze u ribi, orasima i sjemenkama, a koje dugoročno poboljšavaju zdravlje srca i mozga. Ipak, još nije poznato kako mozak reagira na jedan obrok bogat polinezasićenim mastima, niti kakav je učinak masne hrane na ženski mozak – iako žene u kasnijoj dobi imaju veći rizik od moždanog udara i demencije.

Istraživanje jasno poručuje – prehrana ne oblikuje samo dugoročno zdravlje, nego i trenutno stanje tijela i mozga. Svaki obrok može imati neposredan učinak na našu moždanu funkciju, a kad je riječ o zaštiti mozga – svaki zalogaj se računa.