Platforma „Halo, inspektore“ posljednjih je godina izrasla u jedno od najposjećenijih online mjesta gdje građani dijele svoja loša iskustva i prijavljuju različite nepravilnosti u trgovinama, restoranima i drugim uslužnim djelatnostima.

Na stranici se gotovo svakog dana pojavi nova prijava – ljudi upozoravaju na previsoke cijene, lošu kvalitetu proizvoda, netočne ili pogrešno istaknute deklaracije, ali i na razne prikrivene oblike poskupljenja.

Sada upozoravaju na 'shrinkflaciju': "PROIZVODI SVE MANJI, A CIJENE SVE VEĆE!

Shrinkflacija u Hrvatskoj postaje galopirajuća! Po mišljenju potrošača sve poprima zabrinjavajuće razmjere. Tako se pakiranje jogurta smanjilo s 200 na 180 ml, kruh je s 500 smanjen na 400, odnosno 250 grama težine. Pakiranje Finish tableta za pranje posuđa s 1600 u težini pale su na 1300 grama (plus što su i fizički smanjili veličinu svake tabletice - vidi na slici)... Suhomesnati proizvodi s nekadašnjih 100 smanjeni su u pakiranju na samo 80 grama, a neki i na 70 grama", počeli su.

Diljem Europe

"U Njemačkoj, ali i u Hrvatskoj, novi Dove gelovi za tuširanje na policama trgovačkih lanaca su u novom manjem pakiranju od 225 umjesto 250 ml!?! (na slici). Sve se količinom, težinom ili obujmom smanjuje, cjenovno ne pojeftinjuje već, ŠTOVIŠE, poskupljuje! A to se zove shrinkflacija.

Za razliku od Francuske, Italije, Mađarske, Belgije, pa i Južne Koreje, u Hrvatskoj još nitko od mjerodavnih ne razmišlja o uvođenju zakonske obveze proizvođača i trgovaca na označavanje proizvoda koji su "doživjeli" shrinkflaciju. S time se u Hrvatskoj, osim osvještenih i sve gnjevnjijih potrošača, nas s potrošačke platforme @haloinspektore i medija, nitko ne bavi. I ne govori. Kao da se to nama ne događa.

Kao da se to ne tiče nikog osim potrošača kojima se svakodnevno cijede novci za sve manja i manja pakiranja proizvoda često i niže kvalitete što se u svijetu zove i skinflacija (pojašnjenje pojma u prvom komentaru ovog teksta)", nastavljaju objavu.

Cura se bavi usputnim, ali unosnim poslom i zarađuje oko 3000 eura: 'Moram čekati da dečko ode spavati'

'Očito nismo Nijemci'

"Mi očito nismo Nijemci, Britanci, Talijani ili Francuzi. Nismo niti Belgijanci, bome niti Mađari. Još manje Korejanci... Ali očito jesmo snobovi ili "nojevi" koji guraju glavu u pijesak misleći da su time riješili problem. Mi za neke nismo međusobno solidarni, ali smo kao stvoreni za pametovanje.

I dok mnogi u Hrvatskoj svakodnevno doista samo pametuju, u Njemačkoj potrošači masovno bojkotiraju kupovinu "Milka" čokolade kojima je povećana cijena dok im se istovremeno smanjila njihova težina, zbog čega su njihovi proizvodi u Njemačkoj u dobili i sramotni naziv „Obmanjujuće pakiranje" i to od strane Potrošačkog centra u Hamburgu.

Naime, cijena Milka čokolade u Njemačkoj porasla je s 1,49 na 1,99 eura, dok je količina smanjena sa 100 na 90 grama što predstavlja stvarno povećanje cijene za više od 48 posto! Tom, potrošačima omrznutom praksom poznatom i kao "shrinkflacija" pogođeni su brojni Milkini proizvodi poput čokolada Alpenmilch, Cijeli lješnjaci, Grožđice-lješnjak, Tamna čokolada, Bijela čokolada, Lješnjak, Luflée..."

'Mnogi su se smijali'

"A kada smo to mi u Hrvatskoj tvrdili, mnogi su nam se smijali pa čak i vrijeđali i tvrdili da to i nije bitna tema. No, kada to čine Nijemci, njima se vjeruje, opravdava. I to nam je kao u redu. S tim što, za razliku od naših njemački potrošači sada zbog toga zaista bojkotiraju kupovinu Milka čokolade.

A mi više ne bojkotiramo ništa već se samo žalimo međusobno i pišemo komentare na društvenim mrežama. Zato i pitamo ovako, javno: "Jesmo li zaista postali ponovno imobilizirani potrošači ? Jesmo li možda ponovno postali intelektualno kastrirani? Ili smo zaista postali toliko indolentni i bahati da nam sve to više i nije bitno?"

Ekspert otkrio kako uštedjeti preko 300 eura na potrošnji energije: 'Napravite to što prije i vidjet ćete'

Naš odgovor, međutim, ponovno je jasan i glasan: "Možda nekima pitanje shrinkflacije i skinflacija i nije, ali mnogima jeste i te kako bitno financijsko i životno pitanje"! I zato ovog teksta. I ponovnog ukazivanja na problem koji je sve prisutniji na hrvatskom tržištu o kojem kao da (opet) nitko ne vodi računa.

Treba li ponoviti lekciju, ako već nismo naučili gradivo i zaboravili snagu potrošača kada se ujedine? Treba li ponovno (d)oživjeti potcjenjivanje potrošača da bi se nešto opet pokrenulo? Očito treba...", zaključili su.