Jedno od tih pitanja je i pitanje o mobilizaciji u slučaju rata. Definicija mobilizacije, prema enciklopediji.hr, je prijelaz oružanih snaga i drugih društvenih institucija iz mirnodopskih uvjeta djelovanja u ratne što podrazumijeva i uvođenje stanja opće pripreme za vođenje rata ili spremnosti za druga izvanredna stanja.

Mobilizacija može biti opća i tada obuhvaća sve ljudske i druge potencijale za obranu ili djelomična kada se organizira dio obrambenih potencijala.

Dakle, ako se proglasi ratno stanje u Hrvatskoj i odluči se za opću mobilizaciju, što bi to zapravo značilo? Prvo, treba naglasiti kako je u Hrvatskoj sve do 2008. postojao obavezan vojni rok za muškarce.

Od 2008. obaveza služenja vojnog roka ne postoji, ali se svake godine (s iznimkom godina pandemije virusa COVID-19) organizira uvođenje novaka u vojnu evidenciju. Upis u vojnu evidenciju obavezan je za sve hrvatske državljane, odnosno sve muške hrvatske državljane koji u kalendarskoj godini navršavaju 18 godina i imaju prebivalište na području Republike Hrvatske.

Državljani koji borave u inozemstvu također su se dužni upisati u evidenciju i to mogu učiniti putem diplomatske misije ili konzularnog ureda RH u državi u kojoj se nalaze. Oni koji ulože prigovor savjesti zbog svojih vjerskih ili moralnih uvjerenja i ne žele sudjelovati u dužnostima Oružanih snaga može se odobriti civilna služba koja se uređuje posebnim zakonom.

Pričuvni sastav Oružanih snaga RH dijeli se na ugovornu i mobilizacijsku pričuvu. Unutar te podjele postoji i podjela mobilizacijske pričuve koja se dijeli na nerazvrstanu i razvrstanu.

Nerazvrstanoj pričuvi pripadaju svi oni koji su vojni obveznici uvedeni u vojnu evidenciju, ali nisu odslužili vojni rok ili na dragovoljnom vojnom osposobljavanju. Razvrstanoj pričuvi pripadaju svi oni koji su vojni obveznici s odsluženim vojnim rokom ili oni koji su bili na dragovoljnom vojnom osposobljavanju ili u djelatnoj vojnoj službi.

Postoje li iznimke?

Iznimke, naravno, postoje. Vojne obveze pričuvnika prestaju na kraju kalendarske godine u kojoj muškarac navršava 55 godina, odnosno kalendarske godine u kojoj žena navršava 50 godina.

Također, vojna obveza pričuvnika ne postoji ako je pričuvnik prilikom dolaska na obveznu evidenciju ocijenjen nesposobnim za vojnu službu u pričuvnom sastavu. Još je jedna iznimka kada osoba više nema hrvatsko državljanstvo.

Stranica Ministarstva obrane Republike Hrvatske (MORH) navodi kako: „Pričuvna komponenta Hrvatske vojske ima namjenu i zadaću, zajedno s djelatnim sastavom, sudjelovati u obrani teritorijalne cjelovitosti, suvereniteta i neovisnosti Republike Hrvatske, doprinositi međunarodnoj sigurnosti i dati potporu civilnim institucijama glede zaštite i spašavanja u slučaju katastrofa (potres, poplava), protupožarne zaštite, trganja i spašavanje i dr.“

Također, svi zainteresirani se mogu prijaviti u program dragovoljnog vojnog osposobljavanja kojim se stječu vojna znanja i vještine za obnašanje vojničkih dužnosti u Oružanim snagama (OS) RH kao i potrebna znanja i vještine za služenje u pričuvnom sastavu OS RH. Nakon tog osposobljavanja stječu se uvjeti za djelatnu vojnu službu ili za sudjelovanje u razvrstanoj pričuvi.