Mnogi se ponekad zapitaju što se zapravo događa kada prestanemo koristiti dezodorans ili antiperspirant, a odgovori su često suprotni od onoga što očekujemo. Dok jedni ne mogu zamisliti dan bez ovih proizvoda, drugi se pitaju vrijedi li ih uopće koristiti i kakav utjecaj imaju na zdravlje. Stručnjaci ističu da neugodan miris ne uzrokuje sam znoj, nego bakterije koje ga razgrađuju, a prestanak korištenja preparata može privremeno pojačati tjelesni miris. Donosimo cjelovito objašnjenje, razbijamo najraširenije mitove i donosimo praktične savjete za one koji žele ublažiti neugodne mirise bez upotrebe dezodoransa.

Što se događa kada prestanete koristiti dezodorans ili antiperspirant

Iako je znojenje potpuno prirodan proces, neugodan miris najčešće nastaje kada se znoj pomiješa s bakterijama na površini kože. Dezodoransi djeluju tako što prikrivaju miris i sadrže antibakterijske sastojke koji smanjuju supstance odgovorne za neugodan miris.

Antiperspiranti funkcioniraju drukčije: privremeno blokiraju znojne kanale i smanjuju količinu znoja. Mnogi moderni proizvodi kombiniraju oba učinka, istodobno sprečavajući vlagu i ublažavajući mirise.

Ako prestanete koristiti dezodorans ili antiperspirant, moguće je da ćete u početku primijetiti intenzivniji miris tijela. To traje dok se mikrobiom kože ponovno ne uravnoteži, osobito ako prelazite s proizvoda koji sadrže aluminij na prirodne alternative. Važno je razumjeti da ćete se i dalje znojiti, a nakupljanje bakterija i gljivica može dodatno pojačati miris.

Najrašireniji mitovi o dezodoransima — i istina iza njih

Mit br. 1: Aluminij u antiperspirantima izaziva rak

Znanstvena istraživanja nisu pronašla nikakvu povezanost između dezodoransa ili antiperspiranata i raka. Količina aluminija koju koža apsorbira iz ovih proizvoda iznimno je mala, znatno manja od one koju unosimo hranom. Ne postoje dokazi da aluminij povećava rizik od raka dojke.

Mit br. 2: Dezodorans nakon brijanja uzrokuje rak

Također ne postoji dokaz da nanošenje dezodoransa odmah nakon brijanja povećava rizik od raka. Moguća je iritacija kože zbog mikroskopskih posjekotina nastalih brijanjem, no to ne znači da kemikalije ulaze u tijelo u količinama koje bi mogle biti opasne.

Mit br. 3: Potrebna vam je “detoksikacija” pazuha

Tzv. detoksikacija pazuha nema znanstvenu osnovu. Prestanak korištenja dezodoransa ili prelazak na drugi proizvod ne “čisti” tijelo od toksina. Glavna uloga znoja je hlađenje organizma, dok se toksini uklanjaju gotovo isključivo putem jetre i bubrega.

Kako smanjiti neugodan miris tijela bez dezodoransa

Iako dezodoransi i antiperspiranti olakšavaju svakodnevnu higijenu, postoji nekoliko načina za ublažavanje mirisa i bez njihove uporabe.

1. Pranje antibakterijskim sapunom

Redovito pranje pazuha i drugih dijelova tijela sklonih intenzivnom mirisu može znatno smanjiti broj bakterija i ublažiti neugodan miris.

2. Benzoil-peroksid

Ovaj sastojak učinkovito smanjuje bakterije odgovorne za neugodne mirise. Ipak, može izazvati iritaciju kože i izbijeliti tkanine, pa je potrebno oprezno korištenje.

3. Blage kiseline

Proizvodi koji sadrže glikolnu ili salicilnu kiselinu stvaraju kiselo okruženje koje ograničava razvoj bakterija i djeluju kao nježan piling kože.

4. Dermatološki tretmani

Botoks se sve češće koristi za smanjenje znojenja i pripadajućih mirisa. Učinkovit je, ali vrlo skup, a najčešće nije pokriven zdravstvenim osiguranjem.

5. Prihvaćanje prirodnog mirisa tijela

Neki se ljudi manje znoje ili imaju blaži prirodni miris. Na tjelesni miris utječu genetika, stres, prehrana, lijekovi i temperatura. Važno je upoznati vlastiti prirodan miris i prilagoditi higijenske navike, rutinu i prehranu.

Kada je vrijeme za dermatologa?

Ako primijetite osip, dugotrajnu iritaciju kože, naglo pojačano znojenje ili intenzivan neugodan miris, važno je potražiti savjet dermatologa. Mogući uzroci uključuju kontaktni dermatitis ili hiperhidrozu, što zahtijeva stručno liječenje.