Ovo otkriće moglo bi promijeniti način na koji promišljamo o svakodnevnim prehrambenim navikama, posebno ako tražimo prirodne načine za poboljšanje zdravlja probavnog sustava. Studija, koju je predvodila nutricionistica Hannah Hoschler sa Sveučilišta Illinois Urbana-Champaign, ispituje kako kombinacija jogurta i meda, popularna u mediteranskoj prehrani, utječe na održivost korisnih bakterija u našem probavnom sustavu.

Mediteranska prehrana već dugo slovi kao jedna od najzdravijih na svijetu, zahvaljujući visokom udjelu zdravih masti iz ribe, maslinovog ulja i orašastih plodova, te smanjenoj potrošnji crvenog mesa. Iako mliječni proizvodi nisu u prvom planu, sir i jogurt igraju značajnu ulogu, često u kombinaciji s medom. Jedan od omiljenih doručaka u Grčkoj je upravo grčki jogurt s medom i orasima.

Neki jogurti obogaćeni su probiotičkim kulturama, poput Bifidobacterium animalis, koje podržavaju zdravlje probavnog sustava i imuniteta. Med, poznat po svojim antibakterijskim svojstvima, također djeluje kao prebiotik, potičući rast korisnih bakterija u tijelu.

"Naši probavni enzimi pomažu u razgradnji hrane, ali također smanjuju broj živih bakterija. Cilj nam je bio istražiti može li med pomoći probiotičkim kulturama da prežive put kroz probavni sustav", objašnjava Hoschler.

Med kao idealan dodatak jogurtu

U prvoj fazi istraživanja, znanstvenici su proveli laboratorijske testove na četiri vrste meda – lucerna, heljda, djetelina i cvijet naranče – kako bi ispitali njihov učinak na održivost Bifidobacterium animalis u jogurtu tijekom probave. Pokazalo se da je med od djeteline imao najveći pozitivan utjecaj na opstanak ovih korisnih bakterija u crijevima.

U daljnjem istraživanju, 62 zdrava odrasla ispitanika konzumirala su jogurt s medom od djeteline tijekom dva tjedna, a zatim jogurt koji je prošao toplinsku obradu. U drugom dijelu eksperimenta, 36 sudionika konzumiralo je jogurt zaslađen šećerom. Rezultati su pokazali da med značajno podržava opstanak probiotičkih kultura u crijevima. Iako istraživanje nije zabilježilo promjene u trajanju probavnog procesa, učestalosti pražnjenja crijeva, raspoloženju ili kognitivnim funkcijama sudionika, Hoschler smatra da bi to moglo biti povezano s općim zdravljem ispitanika, te naglašava potrebu za daljnjim istraživanjem.

Dječak šetao psa pa naletio na blago tajanstvenog porijekla: 'Staro je tisućama godina'

"Zaključili smo da dodavanje žlice meda u jogurt može pomoći probioticima da prežive. Ipak, treba imati na umu da je med dodatni šećer, pa je važno paziti na ukupni unos šećera kako bi se održala zdrava tjelesna težina. Dodavanje male količine meda u nezaslađeni jogurt ukusna je kombinacija koju možete uvrstiti u svoju prehranu", zaključuje Hoschler.