Stručnjaci su izračunali kada bi moglo doći do velike katastrofe: 'Zastrašujuće je blizu'

Znanstvenici definiraju "Arktik bez leda" kao stanje kada je površina leda manja od milijun četvornih kilometara. Prema njihovim predviđanjima, to bi se moglo dogoditi između 2032. i 2043. godine, no postoji mogućnost da se ovaj scenarij ostvari već 2027., ovisno o klimatskim uvjetima i ljudskim aktivnostima.
Rezultati su pokazali da će dan bez leda vjerojatno nastupiti čak i ako se emisije stakleničkih plinova smanje. Međutim, ekstremni scenariji ukazuju na ubrzanu dinamiku otapanja, koja bi mogla donijeti ovaj događaj u samo nekoliko godina. Znanstvenici ističu kako to neće značiti trenutačni kolaps arktičkog ekosustava, ali će jasno pokazati koliko su ljudske aktivnosti trajno izmijenile ovo područje koje je nekada bilo obilježeno trajnim slojevima leda i snijega, prenosi Indy100.
Prema istraživačici Alexandri Jahn sa Sveučilišta Colorado Boulder, ovo bi moglo biti značajan pokazatelj kako je emisija stakleničkih plinova drastično utjecala na prirodni okoliš. “Iako prvi dan bez leda neće odmah izazvati katastrofalne posljedice, on će simbolizirati kraj jedne od ključnih osobina Arktika – njegove cjelogodišnje ledene površine,” izjavila je Jahn.

Situacija nije dobra
Rujan 2023. donio je još jedno upozorenje – minimalna količina arktičkog morskog leda bila je jedna od najnižih ikada zabilježenih, prema podacima Nacionalnog centra za podatke o snijegu i ledu.
Celine Heuze, istraživačica sa Sveučilišta Göteborg, upozorila je da je ključno razumjeti što uzrokuje ubrzano otapanje leda i kako se možemo prilagoditi ovim promjenama. Prema njenim riječima, prvi dan bez leda mogao bi se dogoditi puno ranije nego prvi mjesec bez leda, no oba događaja ukazuju na ozbiljne posljedice za klimu, morski život i globalne vremenske sustave.
Prethodna istraživanja su predviđala da bi prvi mjesec bez leda mogao nastupiti tijekom 2030-ih godina, ali nova otkrića sugeriraju da se proces ubrzava. Stručnjaci naglašavaju kako svako smanjenje emisija stakleničkih plinova može pomoći u usporavanju ove pojave te očuvanju preostalog morskog leda.
Istraga otkrila mračnu stranu proizvoda kojeg ljudi svakodnevno koriste: Micat će ih s polica dućana
Ovi alarmantni nalazi objavljeni su u prestižnom znanstvenom časopisu Nature Communications, pružajući dodatne dokaze o hitnosti djelovanja u borbi protiv klimatskih promjena.