Dok Rusija vodi invaziju na Ukrajinu, a Sjedinjene Države i Izrael razmjenjuju napade s Iranom, pitanje koje se sve češće postavlja glasi: što ako svijet sklizne u najgori mogući scenarij? Iako nuklearni rat zasad nije neizbježan, stručnjaci upozoravaju da bi njegove posljedice bile toliko razorne da bi preživljavanje postalo privilegij – i to vrlo rijetkih.

Kaotičan svijet i opcija o kojoj se ne želi razmišljati

Današnji globalni poredak mnogima djeluje nestabilnije nego ikad. Sukobi se šire, savezi se testiraju, a mogućnost daljnje eskalacije stalno visi u zraku. Iako nuklearne sile trenutačno nisu u izravnom ratu jedna protiv druge, najkatastrofalnija opcija – globalni nuklearni sukob – i dalje postoji.

Takav scenarij vjerojatno se neće dogoditi sutra, no pitanje preživljavanja „dan poslije“ postaje tema ozbiljnih analiza.

Otišao na bauštelu pa kupio kuću za samo 3.500 eura i u njoj pronašao blago

„Pet milijardi mrtvih u 72 minute“

Autorica bestselera Annie Jacobsen, poznata po knjizi Nuklearni rat: Scenarij, iznijela je izrazito mračnu procjenu u podcastu Dnevnik izvršnog direktora. Prema njezinim riječima, globalni nuklearni rat imao bi razmjere kakve čovječanstvo nikada nije vidjelo.

Jacobsen tvrdi da bi oko pet milijardi ljudi poginulo u prvih 72 minute nakon početka nuklearne razmjene. Oni koji bi preživjeli inicijalne eksplozije suočili bi se s posljedicama koje bi dugoročno mogle biti jednako smrtonosne.

Nuklearna zima i kraj poljoprivrede

Jedna od ključnih posljedica, prema Jacobsen, bila bi pojava svojevrsnog mini-ledenog doba. Ogromne količine dima i čađe u atmosferi blokirale bi Sunčevu svjetlost, uzrokujući nagli pad temperatura.

„Veći dio svijeta, posebno srednje geografske širine, bio bi prekriven ledenim pokrivačima. Mjesta poput Iowe i Ukrajine bila bi samo snijeg deset godina“, rekla je Jacobsen.

Takvi uvjeti značili bi potpuni kolaps poljoprivrede. A kada nema hrane, upozorava ona, preživljavanje postaje nemoguće.

Život pod zemljom i zračenje

Osim hladnoće i gladi, tu je i problem radijacije. Prema Jacobsen, ozonski omotač bio bi toliko oštećen da bi boravak na otvorenom postao iznimno opasan.

„Ne biste mogli biti na sunčevoj svjetlosti. Ljudi bi bili prisiljeni živjeti pod zemljom“, upozorila je.

U suradnji s klimatskim stručnjakom, profesorom Brian Toon, Jacobsen je došla do zaključka koji je izazvao veliku pozornost. Prema njihovim analizama, samo dvije zemlje na svijetu imale bi realnu mogućnost da održe poljoprivredu nakon nuklearnog rata, prenosi LADbible. 

To su Australija i Novi Zeland.

Njihov geografski položaj, udaljenost od glavnih žarišta sukoba i povoljni klimatski uvjeti daju im prednost u svijetu pogođenom nuklearnom zimom.

Tajanstveni trokut u pustinji zapalio internet: Izgubljena civilizacija ili zaboravljeni objekt iz 1930-ih?

Nisu mete i nemaju nuklearno oružje

Dodatna prednost Australije i Novog Zelanda jest činjenica da nemaju nuklearno oružje, što smanjuje vjerojatnost da bi bili izravna meta napada. Također se nalaze izvan glavnih ruta nuklearne razmjene između velikih sila.

Naravno, sve to vrijedi samo pod pretpostavkom da nuklearne bombe ne budu ispaljene u njihovu smjeru.

Koje se još zemlje smatraju relativno sigurnima?

Osim Australije i Novog Zelanda, kao potencijalno „sigurnije“ u slučaju globalne katastrofe često se spominju i:

Island

Švicarska

Tuvalu

Južna Afrika

Čile

Zajednički nazivnik ovih zemalja je udaljenost od nuklearnih sila i mogućnost održavanja osnovnih životnih resursa.