Globalne prosječne temperature obaraju višestruke temperaturne rekorde, znatno premašujući prag od 1,5°C. Gubitak morskog leda na Antarktiku ubrzava se alarmantnim stopama, zajedno s drugim znakovima brze klimatske promjene. No, je li 2023. godina kada će dijelovi klime zakoračiti u znatno opasnije područje?

Obično bismo očekivali da će sustav, bilo tijelo, ekosustav ili dio klimatskog sustava, reagirati na stres na predvidiv način – povećanjem pritiska, utjecaja i slično. Međutim, to nije uvijek slučaj. Ponekad sustav pod stresom doživljava postojane (ili "linearno") promjene do određene točke, nakon čega se može dogoditi nagli i dramatičan zaokret, piše Science Alert.

Primjer takvih "nelinearnih" promjena su "točke preokreta", gdje sustav prijeđe prag iznad kojeg se promjene nastavljaju same od sebe. Čak i kad izvor stresa popusti, promjena se nastavlja dok sustav ne postigne potpuno drugačije stanje. Postoji niz potencijalnih prijelomnih točaka u klimatskom sustavu, poput nestanka ledenih ploča ili transformacije guste prašume u sušnije i otvorenije područje. Oporavak tih sustava nakon prijelazne točke gotovo je nemoguć.

Znanstvenici upozoravaju

U suradnji s 200 znanstvenika diljem svijeta, nedavno smo objavili Globalno izvješće o ključnim točkama na COP28 klimatskim razgovorima UN-a u Dubaiju. Izvješće obuhvaća znanstvene spoznaje o "negativnim" prijelomnim točkama u Zemljinom sustavu koje bi mogle naštetiti prirodi i ljudima, kao i "pozitivnim" društvenim prekretnicama koje bi mogle potaknuti održive promjene.

Više od 25 prijelomnih točaka identificirano je u dijelovima Zemlje poput okovane ledenih područja, biosfere i cirkulacije oceana i atmosfere. Neke od njih već su blizu kritičnih točaka, a neke postaju vjerojatne pri globalnom zatopljenju od 1,5 °C. To uključuje kolaps ledenog pokrivača Grenlanda i Zapadnog Antarktika, kolaps sjevernoatlantske cirkulacije i široko rasprostranjeno lokalno otapanje permafrosta.

Oko Mjeseca se stvorio mistični obruč svjetlosti: Pogledajte kako je nastao i je li opasan

Razumijevanje posljedica ovih prijelomnih točaka može biti izazovno. Na primjer, ako dijelovi amazonske prašume propadnu, izgubit će se nebrojeni ekosustavi, a oslobađanje milijardi tona ugljika iz drveća i tla može intenzivirati globalno zagrijavanje.

Rizici se proučavaju

Proučavanje tih rizika ključno je, ali mnoge ekonomske procjene klimatskih promjena zanemaruju ove prijelomne točke. To je alarmantan zaključak našeg izvješća.

Postoji i opasnost od negativnih preokreta u ljudskim društvima, što može uzrokovati daljnju nestabilnost, raseljavanje ili sukobe, otežavajući napore da se ograniče prijelomne točke Zemljinog sustava. Osim toga, kaskada preokreta međusobno može destabilizirati različite sustave.

Globalno izvješće o ključnim točkama naglašava da su klimatske promjene ključni pokretač za većinu tih prijelomnih točaka, a hitno smanjenje emisija stakleničkih plinova može smanjiti rizik njihova prelaska. Međunarodna tijela, poput UN-ovih pregovora o klimi, trebala bi hitno uzeti u obzir ove prijelomne točke u svom razumijevanju opasnosti od klimatskih promjena.