Američka istraživačka novinarka i finalistica Pulitzerove nagrade, Annie Jacobsen, detaljno je opisala kako bi izgledali prvi trenuci nakon nuklearnog napada, nazvavši ih apsolutno "zastrašujućima". Jacobsen, autorica knjige Nuclear War: A Scenario iz 2023. godine, razgovarala je o ovoj temi u podcastu The Diary of a CEO, koji vodi Steven Bartlett.

Premda se njezina knjiga uskoro adaptira u scenarij za film pod redateljskom palicom Denisa Villeneuvea, poznatog kao suautora i koproducenta filma Dune, Jacobsen naglašava da se temelji na rigoroznim istraživanjima i dokumentima američkog Ministarstva obrane.

Na Bartlettovo pitanje što bi "muha na zidu" vidjela u prvim minutama nakon nuklearnog napada, Jacobsen je pojasnila kako u njezinoj knjizi scenarij uključuje detonaciju termonuklearne bombe snage jednog megatona na Pentagon.

"Ta prva termonuklearna eksplozija proizvodi svjetlosni bljesak temperature 180 milijuna stupnjeva, koji izaziva trenutno zapaljenje svega unutar radijusa od devet milja (oko 14 kilometara)", opisala je Jacobsen. No to je tek početak razaranja. "Tu je i razorna snaga vjetra koji sravnjuje zgrade, potiče dodatne požare koji se spajaju i uzrokuju goleme vatrene oluje."

'Mega požar'

Posebno je naglasila kako bi, uz trenutačno zračenje koje bi usmrtilo ljude u svega nekoliko minuta, sati ili dana, požari stvorili tzv. "mega požar" koji bi zahvatio površinu veću od stotinu četvornih milja. Prema njezinim riječima, scena bi se pretvorila u potpuni "požarni pakao".

Jacobsen, koja je godinama istraživala moguće posljedice nuklearnog rata, upozorila je da bi nakon početnih požara nastupila faza u kojoj bi gusti oblaci dima prekrili atmosferu, ubrzavajući nestanak milijardi ljudi diljem planeta u svega nekoliko dana. Ovo bi, dodala je, izazvalo globalno zahlađenje sličnu maloj ledenoj dobi.

Na šest mjesta na svijetu konstantno prijeti nuklearna opasnost: Jedna nije tako daleko od Hrvatske

U razgovoru je citirala i profesora Briana Toona, vodećeg stručnjaka za klimu i atmosferske znanosti, koji joj je kazao da bi samo dvije zemlje imale šanse za preživljavanje nuklearne zime — Novi Zeland i Australija. Razlog je njihova sposobnost da "održe poljoprivredu" unatoč katastrofalnim uvjetima.

"Većina svijeta, osobito područja srednjih geografskih širina, bila bi prekrivena debelim slojevima leda... mjesta poput Iowe i Ukrajine bila bi pod snijegom deset godina", objasnila je Jacobsen.

Život pod zemljom

Poljoprivreda bi potpuno zakazala, što bi dovelo do masovnog izumiranja, upozorila je. "Kad poljoprivreda propadne, ljudi jednostavno umiru."

No, prijetnja ne prestaje ni tu. Prema njezinim riječima, snažno oštećenje ozonskog sloja onemogućilo bi izlazak na otvoreno pod sunčevim zrakama, zbog čega bi preživjeli bili prisiljeni živjeti pod zemljom.

Ova sumorna analiza Annie Jacobsen, premda se temelji na znanstvenim istraživanjima i službenim dokumentima, još jednom podsjeća na razorne posljedice koje bi nuklearni sukob imao za cijelo čovječanstvo.