Zakopavanje donjeg rublja u zemlju većini ljudi vjerojatno ne bi palo na pamet kada razmišljaju o ispitivanju kvalitete tla. Ipak, upravo su se za tu naizgled bizarnu metodu odlučili istraživači sa Sveučilišta u Zürichu i švicarskog saveznog istraživačkog centra Agroscope.

Njihov građanski znanstveni projekt pod nazivom „Dokaz donjim rubljem” pokrenut je kako bi se na jednostavan i svima razumljiv način istražila aktivnost života u tlu. Projekt je započeo 2021. godine, kada se oko 1000 volontera uključilo u istraživanje diljem Švicarske. Sudionici su zakopavali pamučno donje rublje na različitim lokacijama, a nakon dva mjeseca ponovno su ga iskopavali i slali na daljnju analizu zajedno s uzorcima tla.

Zašto su znanstvenici odabrali upravo donje rublje?

Ključ eksperimenta krije se u materijalu od kojeg je izrađeno donje rublje. Riječ je o čistom organskom pamuku, odnosno materijalu koji sadrži celulozu, a koju brojni organizmi u tlu mogu razgrađivati.

Što je tlo biološki aktivnije, to će mikroorganizmi brže razgraditi pamučno vlakno. U zdravom i životom bogatom tlu nalaze se bakterije, gljive, gliste i drugi organizmi koji sudjeluju u razgradnji organske tvari.

Zato je stanje donjeg rublja nakon dva mjeseca postalo svojevrsni jednostavan pokazatelj onoga što se događa ispod površine. Što je tlo aktivnije, to je donje rublje više razgrađeno.

Na najaktivnijim lokacijama od pamučnog materijala nakon dva mjeseca mogu ostati tek elastični dijelovi i šavovi. Ako je donje rublje gotovo potpuno očuvano, to je znak da je biološka aktivnost tla znatno slabija.

Istraživanje je tako omogućilo znanstvenicima da naprave svojevrsnu kartu aktivnosti švicarskog tla i razviju takozvani „indeks donjeg rublja”, jednostavan način prikazivanja bioloških procesa koji se odvijaju u tlu.

Najbrže se raspadalo u privatnim vrtovima

Rezultati eksperimenta donijeli su i neka iznenađenja. Najbrža razgradnja pamuka zabilježena je u privatnim vrtovima i povrtnjacima.

Jedno od objašnjenja nalazi se u načinu na koji ljudi održavaju takve površine. U vrtovima se često koriste kompost i organska gnojiva, čime se u tlo unosi dodatna organska tvar. Takvi uvjeti pogoduju bakterijama, gljivama, glistama i drugim organizmima koji sudjeluju u razgradnji materijala.

Nasuprot tome, travnjaci oko kuća pokazali su najnižu razinu biološke aktivnosti.

Istraživači su analizirali više od 2000 zakopanih komada donjeg rublja na području Švicarske, a razlike među lokacijama pokazale su koliko način korištenja zemljišta može utjecati na život u tlu.

Šuma je donijela neočekivan rezultat

Jedan od zanimljivijih zaključaka istraživanja odnosi se na šumsko tlo.

Na prvi pogled moglo bi se očekivati da će upravo šume biti među najbiološki aktivnijim područjima jer u njima postoji velika količina organske tvari. Međutim, pamučno donje rublje u šumama raspadalo se sporije nego u privatnim vrtovima.

Objašnjenje se nalazi u različitim zajednicama mikroorganizama. U šumskom tlu važnu ulogu imaju gljive, dok su u nekim drugim vrstama tla bakterije izraženije. Gljive su posebno učinkovite u razgradnji drvenastog materijala, pa im čista celuloza iz pamučnog donjeg rublja nije jednako „privlačna” kao materijali koji su uobičajeni u njihovom prirodnom okolišu.

Zbog toga sporija razgradnja donjeg rublja u šumi ne znači automatski da je šumsko tlo nezdravo. Naprotiv, znanstvenici upozoravaju da brzina razgradnje treba biti promatrana u kontekstu ekosustava i načina korištenja zemljišta.

Poljoprivredna polja također su iznenadila znanstvenike

U usporedbi s organskim vrtovima, donje rublje zakopano na velikim poljoprivrednim površinama ostajalo je znatno očuvanije.

Jedan od razloga povezan je s intenzivnom obradom tla. Često oranje prevrće slojeve zemlje, a pritom može narušiti mreže gljiva i kanale koje u tlu stvaraju gliste.

Dodatni problem predstavlja teška poljoprivredna mehanizacija. Strojevi pritiskom sabijaju tlo, čime se smanjuje prostor kroz koji mogu cirkulirati zrak i voda. Takvi uvjeti mogu otežati život organizmima koji ovise o kisiku i odgovarajućoj količini vlage.

Istraživanje je zato pokazalo da način na koji ljudi koriste i obrađuju zemljište može imati snažan utjecaj na biološku aktivnost tla. Prema rezultatima istraživača, upravo je način korištenja zemljišta bio najvažniji čimbenik koji je objašnjavao razlike u brzini razgradnje donjeg rublja.

Bez vode nema ni aktivnog tla

Još jedan važan zaključak istraživanja odnosi se na vlagu.

Znanstvenici su pronašli jasnu vezu između količine vode u tlu i brzine kojom se pamučni materijal razgrađuje. Kada je tlo presuho ili slabo zadržava vodu, aktivnost organizama u njemu značajno se smanjuje.

U sušnim razdobljima ili na područjima na kojima tlo ne može zadržati dovoljno vode, donje rublje nakon dva mjeseca može izgledati gotovo kao da je tek zakopano.

Kada se, međutim, osigura odgovarajuća razina vlage, mikrobiološka aktivnost raste, a proces razgradnje pamuka postaje znatno brži. Znanstvenici ističu da život u tlu snažno ovisi o temperaturi i vlažnosti te da u prehladnim ili presuhim uvjetima tlo može biti gotovo neaktivno.

Neobičan pokus osvojio je i Ig Nobelovu nagradu

Projekt nije ostao samo u znanstvenim krugovima. U rujnu 2026. istraživači sa Sveučilišta u Zürichu i Agroscopeu dobili su Ig Nobelovu nagradu za znanost o tlu.

Riječ je o nagradi koja slavi istraživanja koja ljude najprije nasmiju, a zatim ih potaknu na razmišljanje. Upravo je projekt sa zakopanim donjim rubljem savršeno odgovarao toj ideji. Nagrada je dodijeljena 3. rujna u Zürichu, a među nagrađenima bili su profesor agroekologije Marcel van der Heijden, Franz Bender iz Agroscopea, znanstveni novinar Atlant Bieri i Pia Viviani, vlasnica agencije za građansku znanost.

Iako metoda na prvi pogled djeluje neozbiljno, iza nje stoji opsežno znanstveno istraživanje. U projekt se uključilo oko 1000 građana, koji su na približno 1000 lokacija diljem Švicarske zakopali više od 2000 pari pamučnog donjeg rublja. Nakon dva mjeseca rublje je iskopano, fotografirano te zajedno s uzorcima tla poslano u laboratorij.

Znanstvenici predlažu „indeks donjeg rublja”

Iako je cijeli projekt zamišljen na neobičan način, cilj istraživača bio je vrlo ozbiljan. Željeli su skrenuti pozornost na važnost života u tlu i na postupno narušavanje njegove kvalitete i bioraznolikosti.

Sveučilište u Zürichu navodi da rezultati projekta pokazuju kako način upravljanja zemljištem može značajno utjecati na život u tlu i njegovu kvalitetu. Zdravo i biološki aktivno tlo ključno je za plodnost, kruženje hranjivih tvari i brojne druge funkcije ekosustava.

Upravo zato istraživači predlažu korištenje „indeksa donjeg rublja” kao jednostavnog i lako razumljivog načina prikazivanja procesa koji se događaju ispod naših nogu.

Neobični švicarski eksperiment tako je pokazao da čak i nešto tako svakodnevno kao što je pamučno donje rublje može postati znanstveni alat. Što se više raspadne nakon dva mjeseca, to nam može dati više informacija o aktivnosti organizama u tlu, njegovoj vlažnosti i načinu na koji se zemljištem upravlja. Na taj je način jednostavan pokus pretvoren u opsežno istraživanje koje je istodobno privuklo pažnju javnosti i osvojilo jednu od najneobičnijih znanstvenih nagrada.