Banane, voće koje konzumiramo svakodnevno, suočavaju se s ozbiljnom prijetnjom izumiranja. Znanstvenici upozoravaju na širenje bolesti uzrokovane patogenom Fusarium oxysporum f.sp. cubense tropska rasa 4 (TR4), poznate kao "bananapokalipsa", koja prijeti plantažama banana diljem svijeta.

Što je 'bananapokalipsa'?

Gljivična bolest koja napada banane, poznata i kao Fusarium wilt ili Panamska bolest, posljedica je djelovanja gljive TR4 koja ulazi u biljku preko korijena. Patogen napada vaskularni sustav biljke, blokira protok vode i hranjivih tvari, što rezultira venućem i konačnom smrću biljke.

Ovo nije prvi put da se banane suočavaju s takvom prijetnjom. Naši preci nisu jeli iste banane kao mi danas. "Vrsta banana koju jedemo danas nije ista kao ona koju su jeli naši djedovi i bake. Gros Michel banane su praktički izumrle zbog epidemije Fusariuma 1950-ih," objašnjava Li-Jun Ma, profesor biokemije i molekularne biologije sa Sveučilišta Massachusetts Amherst.

Na početku 20. stoljeća, milijuni biljaka vrste Gros Michel u Srednjoj Americi uništeni su zbog Fusariuma tipa Foc rasa 1 (R1). Nakon toga, industrija banana prešla je na Cavendish banane, koje su bile otporne na R1. Međutim, početkom 21. stoljeća pojavila se nova prijetnja u obliku TR4 koja sada ugrožava i ovu otpornu vrstu.

Širenje TR4 gljive

TR4 je prvi put otkriven u Indoneziji i Maleziji, no bolest se od tada proširila na brojne druge dijelove svijeta. Posebno zabrinjavajuća bila je pojava gljive u Kolumbiji 2019. i Peruu 2021. godine, ključnim izvoznicima Cavendish banana. Osim Cavendish banana, gljiva također napada lokalne sorte banana, koje su u Africi, jugoistočnoj Aziji i tropskoj Americi osnovni izvor hrane.

Zapanjujuće otkriće o radijaciji: U podzemnom laboratoriju udaljenom 240 km zabilježen sablastan sjaj

Ima li spasa?

Unatoč prijetnji, znanstvenici poput profesora Ma pružaju tračak nade. Njihova istraživanja pokazuju da je TR4 evolucijski različit od gljive koja je uništila Gros Michel banane. Tim profesora Ma otkrio je i neke gene povezane s virulentnošću gljive, što otvara mogućnost razvoja strategija za usporavanje ili čak zaustavljanje širenja bolesti.

Jedno od ključnih otkrića jest da TR4 proizvodi dušikov oksid, koji ima ključnu ulogu u njegovoj virulentnosti. "Porast toksičnih plinova omogućuje gljivi da onesposobi obrambeni sustav biljke, dok istovremeno povećava proizvodnju kemikalija koje detoksificiraju dušikov oksid," objašnjava Ma.

Njegov tim uspio je otkriti da uklanjanje dva gena koja kontroliraju proizvodnju dušikovog oksida znatno smanjuje sposobnost gljive da napadne biljku. Ovo otkriće moglo bi biti ključ za buduće strategije u borbi protiv TR4.

Koje je rješenje?

Jedan od mogućih načina za suzbijanje širenja bolesti jest diversifikacija uzgoja banana. Prelazak na različite sorte banana mogao bi smanjiti pritisak na jednu vrstu i učiniti poljoprivredu održivijom. Profesor Ma ističe kako je pronalazak ili razvoj banana otpornih na TR4 ključan u očuvanju ovog voća.

Iako je pred znanstvenicima velik izazov, postoji nada da će inovativna rješenja spasiti banane od potencijalnog izumiranja. Dok čekamo rezultate daljnjih istraživanja, banane ostaju simbol globalnih izazova u poljoprivredi te potrebe za inovacijama i održivim rješenjima.