Ova mikroskopska napast, koja je do nedavno bila poznata pod imenom Candida auris, pojavila se u Velikoj Britaniji i izaziva zabrinutost među stručnjacima zbog svoje iznimne prilagodljivosti i otpornosti na uobičajene metode liječenja i dezinfekcije.

Tihi uljez zdravstvenih ustanova

Candidozyma auris najopasnija je u bolničkim uvjetima gdje se može zadržati na raznim površinama – od bolničkih kreveta i stolova do stetoskopa i umivaonika – i preživjeti čak i tjednima. Njezina sposobnost da opstane u zahtjevnim uvjetima, zajedno s otpornošću na većinu antifungalnih lijekova, razlog su zašto je britanska Agencija za zdravstvenu sigurnost (UKHSA) označava kao posebno problematičnu.

Ono što ovu gljivicu čini još podmuklijom je činjenica da može nastaniti ljudsku kožu bez ikakvih simptoma. No, jednom kada uđe u organizam – osobito kod osoba sa slabijim imunitetom – može uzrokovati teške infekcije krvi, mozga, pluća, mokraćnog sustava i drugih vitalnih dijelova tijela.

Tko je najugroženiji?

Iako zdravi ljudi rijetko razvijaju komplikacije, C. auris predstavlja ozbiljnu prijetnju za bolesnike u jedinicama intenzivne njege ili one s narušenim imunitetom. Do sada je u Engleskoj zabilježeno manje od 700 slučajeva, ali su stručnjaci jasni: broj nije toliko bitan koliko potencijal ove gljivice da izazove ozbiljne izbijanja i dovede do smrtonosnih infekcija ako se ne zaustavi na vrijeme, prenosi LADbible.

Globalna uzbuna

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) uvrstila je C. auris među 19 najopasnijih gljivičnih prijetnji za čovječanstvo. Upozoravaju da gljivične infekcije sve češće izmiču kontroli, slično kao i bakterije koje postaju otporne na antibiotike. Dr. Hanan Balkhy iz WHO-a naglasila je da se ove gljive “izvlače iz sjene” i sve više predstavljaju javnozdravstveni izazov na globalnoj razini.

Slično misli i dr. Norman van Rhijn sa Sveučilišta u Manchesteru, koji podsjeća da gljivične infekcije koje iz dišnog sustava prelaze u druge organe godišnje odnose živote oko 1,8 milijuna ljudi širom svijeta. Kako klimatske promjene mijenjaju okoliš, ističe, možemo očekivati pojavu novih vrsta gljivičnih bolesti.

Kako se zaštititi?

Zdravstvene institucije mogu napraviti mnogo kako bi spriječile širenje ove gljivice. Ključne mjere uključuju:

redovito i temeljito pranje ruku – sapunom i vodom ili dezinficijensima na bazi alkohola

brzo otkrivanje zaraženih ili nositelja gljivice

učinkovito liječenje potvrđenih slučajeva

Astronomi otkrili misteriozan objekt u svemiru: 'Emitira signal svake 44 minute, moglo bi ih biti još'

čišćenje svih bolničkih površina pomoću odgovarajućih sredstava

korištenje jednokratne opreme kad god je to moguće, te temeljita sterilizacija predmeta za višekratnu uporabu

pažljivo propisivanje antimikotika kako bi se smanjio rizik od stvaranja još otpornijih sojeva