Velika piramida u Gizi, jedno od Sedam čuda antičkoga svijeta, već tisućama godina privlači pozornost istraživača, povjesničara i ljubitelja drevnih civilizacija. Iako je riječ o jednom od najpoznatijih građevinskih pothvata staroga svijeta, njezina stvarna svrha, način gradnje i pojedini aspekti njezinih dimenzija i danas su predmet brojnih rasprava.

S obzirom na golemu starost egipatskih piramida, moglo bi se očekivati da su stručnjaci do danas uspjeli odgovoriti na gotovo sva pitanja povezana s tim građevinama. Međutim, Velika piramida i dalje je okružena velom tajni, a upravo njezine dimenzije sada su u središtu jedne vrlo neobične teorije.

Istraživač Sefy Levy tvrdi da se u vanjskim mjerama Velike piramide možda nalazi svojevrstan brojčani sustav, odnosno „tajni” kod koji bi mogao biti povezan s matematičkim znanjem drevnih Egipćana, ali i s mjerenjem vremena te astronomskim ciklusima.

Je li u dimenzije piramide ugrađena matematička poruka?

Prema Levyjevoj teoriji, kod se ne nalazi u nekoj skrivenoj prostoriji ili posebnom predmetu unutar piramide, nego je navodno vidljiv upravo u njezinoj građi.

Istraživač je proučavao visinu, duljinu osnovice, stranice i oblik Velike piramide te te vrijednosti uspoređivao s razlomcima koje su, prema njegovu istraživanju, koristili drevni Egipćani. Na temelju tih izračuna tvrdi da se pojavljuju određeni brojčani obrasci koji bi mogli imati veze s kalendarom, Mjesecom i ciklusima planeta.

Kako je objavio britanski Daily Mail, Levy smatra da je taj navodni kod mogao služiti za očuvanje znanja drevnih Egipćana o matematici i vremenu.

U radu objavljenom na platformama SSRN i Zenodo Levy je svoju ideju opisao vrlo slikovito, tvrdeći da piramida nije sagrađena da bi trajala vječno zato što je u njoj nešto vrijedno, nego zato što je sama građevina predstavljala nešto vrijedno.

„Piramida nije sagrađena da traje vječno zato što je sadržavala nešto vrijedno. Sagrađena je da traje vječno zato što je sama bila nešto vrijedno. Piramida nije spremnik znanja. Ona je znanje pretvoreno u kamen”, napisao je Levy.

Broj 27,5 posebno je privukao pozornost

Jedan od brojeva koji Levy izdvaja u svojoj analizi jest 27,5.

Prema njegovim tvrdnjama, taj je broj posebno zanimljiv jer je vrlo blizu vrijednosti od 27,55 dana, koliko traje jedan od relevantnih Mjesečevih ciklusa kada je Mjesec najbliže Zemlji.

Upravo je ta podudarnost jedan od elemenata na kojima Levy temelji svoju širu teoriju o tome da dimenzije Velike piramide nisu bile slučajne, nego da bi mogle sadržavati informacije povezane s nebeskim tijelima i njihovim ponavljajućim ciklusima.

Istraživač tvrdi da je tijekom svojeg proučavanja pronašao i druge podudarnosti. Prema njegovoj analizi, pojedini rezultati slični su ponavljajućim ciklusima planeta Sunčeva sustava, među kojima posebno navodi Veneru i Jupiter.

Takve tvrdnje, ako bi se potvrdile neovisnim istraživanjima, mogle bi otvoriti zanimljiva pitanja o tome koliko su drevni Egipćani zapravo razumjeli astronomiju i matematiku. No za sada je važno naglasiti da Levyjevi zaključci nisu potvrđeni kao znanstvena činjenica.

Velika piramida možda je, prema Levyju, puno više od grobnice

Brojčani kod samo je jedan dio mnogo šire teorije koju Levy pokušava razviti o stvarnoj svrsi Velike piramide.

Istraživač smatra da je piramida povezana s drevnom predodžbom prema kojoj je prvi komad kopna izronio iz svijeta prekrivenog vodom. Prema njegovu tumačenju, upravo bi ta ideja mogla biti povezana s dubljom simbolikom i svrhom najpoznatije egipatske piramide.

Levy namjerava nastaviti istraživanje kako bi pokušao ponuditi dodatna objašnjenja i pojedinosti o Velikoj piramidi u Gizi, jednoj od najpoznatijih građevina u povijesti čovječanstva.

Njegova teorija tako ne pokušava objasniti samo pojedine matematičke odnose u dimenzijama piramide, nego i širu svrhu zbog koje je ta golema građevina uopće podignuta.

Znanstvena potvrda zasad ne postoji

Unatoč intrigantnim tvrdnjama, postoji vrlo važna činjenica koju treba uzeti u obzir. Studija je objavljena u kolovozu, ali do sada nije prošla neovisnu znanstvenu recenziju.

To znači da Levyjeve zaključke zasad treba promatrati kao spekulativnu hipotezu, a ne kao potvrđeno znanstveno otkriće. Sama činjenica da se određeni brojevi mogu povezati s prirodnim ili astronomskim ciklusima nije dovoljna da bi se dokazalo da su drevni graditelji Velike piramide namjerno u njezine dimenzije ugradili takvu poruku.

Upravo će zato buduća istraživanja biti ključna. Ako drugi istraživači neovisno potvrde njegove izračune i pokažu da pronađeni odnosi nisu posljedica slučajnosti ili načina na koji su odabrane i obrađene vrijednosti, teorija bi mogla postati predmet ozbiljnije znanstvene rasprave.

Za sada, međutim, Velika piramida ostaje ono što je bila tisućama godina – monumentalni podsjetnik na znanje i sposobnosti drevne egipatske civilizacije, ali i građevina koja još uvijek otvara brojna pitanja na koja znanost nema konačan odgovor.

Nova istraživanja Velike piramide tijekom sljedećih godina stoga bi mogla biti posebno zanimljiva, bez obzira na to hoće li potvrditi Levyjeve tvrdnje ili pokazati da su neke od navodnih poveznica ipak rezultat slučajnosti.