London, poznat po svojoj čestoj magli, doživio je apokaliptičan scenarij u prosincu 1952. godine, kada je gustoća smoga izazvala jednu od najvećih urbanih tragedija u povijesti. Ono što je započelo kao uobičajena magla, brzo je eskaliralo u smrtonosan fenomen koji je odnio tisuće života.

Sve je počelo 5. prosinca 1952., kada su se hladni zrak, anticiklona i potpuni izostanak vjetra poklopili s intenzivnim loženjem ugljena u domovima Londona. Gust i neprozirni smog obavio je grad, spuštajući vidljivost na manje od jednog metra. Magla je trajala četiri dana, paralizirajući gotovo sve aspekte gradskog života.

Rijetki znaju da ovako možete odmagliti stakla u autu: U tren oka riješite ovaj problem

Iako je londonski metro nastavio prometovati jer se nalazio pod zemljom, ostatak javnog prijevoza, uključujući hitnu pomoć, potpuno je stao. Koncerti, filmske projekcije i javni skupovi bili su otkazani, dok su otrovne čestice ulazile u domove.

Prve posljedice

Magla je nestala 9. prosinca, a građani su je s olakšanjem ispratili. No, samo nekoliko dana kasnije, londonske bolnice počele su bilježiti nagli porast pacijenata s teškim respiratornim problemima. Do kraja prosinca, procjenjuje se da je smog odnio oko 4.000 života, dok su žrtve uglavnom bile djeca, starije osobe i oni s kroničnim bolestima dišnog sustava.

Naknadne analize pokazale su da je smrtni broj mnogo veći nego što se u početku mislilo. Prema novijim izvješćima, od posljedica trovanja smogom umrlo je čak 12.000 ljudi.

Kako je magla postala smrtonosna?

Uzrok ove katastrofe bio je spoj prirodnih uvjeta i ljudske aktivnosti. Nagle hladnoće natjerale su stanovnike Londona da intenzivno lože peći na ugljen, a dim je ostajao zarobljen u atmosferi zbog izostanka vjetra. Situaciju je dodatno pogoršao loš kvalitet ugljena koji je tada bio u širokoj uporabi.

Smjesa čestica dima i prirodne magle stvorila je izuzetno toksičan sloj zraka, poznat kao smog, koji je kontinuirano gušio stanovnike Londona tijekom četiri dana.

Posljedice i promjene

Katastrofa iz 1952. godine pokrenula je ozbiljne promjene u ekološkoj politici Velike Britanije. Vlada je deset godina kasnije donijela Zakon o čistom zraku, koji je regulirao upotrebu goriva u urbanim područjima i poticao prijelaz na čišće oblike energije.

Unatoč mjerama, još jedan smog pogodio je London 1962., kada je unutar tri dana umrlo 90 ljudi od posljedica trovanja.

Globalni izazov zagađenja zraka

London se danas i dalje povremeno kupa u magli, no situacija nije ni približno opasna kao sredinom 20. stoljeća. Međutim, zagađenje zraka ostaje globalni problem koji utječe na mnoge zemlje, uključujući i Hrvatsku.

"Velika magla" ostaje upozorenje o opasnostima ljudskog nemara prema okolišu i važnosti hitnog djelovanja kako bi se spriječile slične tragedije u budućnosti.