Iako znanstvena fantastika često zamišlja budućnost u kojoj ljudi lete prema asteroidima kako bi eksploatirali njihove dragocjene metale – i možda se pritom bore protiv robota – nova znanstvena studija sugerira da bi nam put do svemirskog bogatstva mogao biti mnogo kraći. Umjesto odlaska na asteroide, mogli bismo jednostavno – kopati po Mjesecu.

Tisuće kratera – i potencijalnih rudnika

Na površini Mjeseca nalazi se ogroman broj kratera, što je rezultat milijardi godina izloženosti meteoritima, asteroidima i kometima. Prema istraživanju iz 2020. godine, znanstvenici su uočili više od 109.000 novih kratera u područjima niskih i srednjih geografskih širina našeg prirodnog satelita.

Kako pojašnjava NASA: „Mjesečev krater nastaje kada asteroid, meteoroid ili komet – obično putujući brže od brzine zvuka – udari u Mjesečevu površinu. Veličina, gustoća i brzina objekta, kao i vrsta površine i kut udara, svi utječu na vrstu kratera koji nastaje u toj eksplozivnoj koliziji.“

No ono što je do sada bila priča o destrukciji, sada dobiva poslovnu dimenziju: nova studija sugerira da bi mnogi od tih udara mogli biti izvor plemenitih metala – ne zakopanih duboko, već nadohvat rudarske opreme.

Nova procjena: Mjesec skriva tisuće lokacija bogatih platinskom rudom

Istraživanje koje vodi neovisni astronom Jayanth Chennamangalam temelji se na prethodnom radu iz 2014. godine koji je predvodio Martin Elvis, a koji je pokušao procijeniti koliko bliskih Zemlji asteroida sadrži rude dragocjenih metala. Chennamangalam i njegov tim primijenili su slične metode kako bi procijenili koliko se takvih rudonosnih ostataka nalazi na Mjesecu, točnije – u mjesečevim kraterima.

Zadatak nije bio jednostavan. Znanstvenici su morali procijeniti: veličinu objekata koji su pogodili Mjesec, vrste metala koje su sadržavali, kolika je vjerojatnost da su ti metali ostali blizu površine nakon udara.

Rezultat: oko 6.500 kratera potencijalno sadrži ekonomski isplative količine dragocjenih metala, među kojima se posebno izdvajaju metali iz platinske skupine.

„Kada promatramo kratere promjera većeg ili jednakog 1 kilometru, procjenjujemo gornju granicu broja kratera s ostacima asteroida koji sadrže značajne količine metala iz platinske skupine, kao i one koji sadrže značajne količine vode u obliku hidratiziranih minerala“, navodi se u radu objavljenom u časopisu Planetary and Space Science.

Za konzervativniju granicu promjera kratera od 5 kilometara, tim je također identificirao veliki broj lokacija s vrijednim metalima.

„Te brojke su za jedan do dva reda veličine veće od broja rudonosnih asteroida u blizini Zemlje koje je procijenio Elvis 2014. godine,“ stoji dalje u studiji. „To implicira da bi rudarenje na Mjesecu moglo biti isplativije – pa čak i profitabilnije – od vađenja rude iz asteroida u orbiti.“

Potencijal vrijedan trilijune

Koliko vrijedi to moguće bogatstvo? Prema procjenama koje je Chennamangalam dao za časopis New Scientist, na Mjesecu bi se mogla nalaziti ruda vrijedna preko trilijun američkih dolara, s naglaskom na plemenite metale poput platine.

„Danas se astronomija bavi ponajprije zadovoljenjem naše znatiželje“, rekao je Chennamangalam. „Ima vrlo malo praktičnih primjena i većinom se financira novcem poreznih obveznika, što znači da je istraživačko financiranje podložno političkim odlukama. Ako uspijemo komercijalizirati svemirske resurse – bilo na Mjesecu ili asteroidima – privatne kompanije će ulagati u istraživanje Sunčevog sustava.“