U gotovo potpuno neistraženim dubinama Tihog oceana, kamo ne dopire ni najmanji tračak Sunčeve svjetlosti, znanstvenici su otkrili dosad nepoznatu vrstu grabežljivca koja bi mogla promijeniti dosadašnje spoznaje o životu u najekstremnijim uvjetima na Zemlji. Riječ je o sićušnom, ali iznimno učinkovitom predatoru koji živi na dubini na kojoj tlak vode doseže gotovo 800 puta veće vrijednosti od atmosferskog tlaka na površini mora.

Ovo iznimno otkriće rezultat je istraživanja Atakamskog rova, poznatog i kao Peruansko-čileanski rov, jednog od najdubljih oceanskih rovova na svijetu. Proteže se oko 6.000 kilometara uz zapadnu obalu Južne Amerike, a kod sjevernog Čilea doseže dubinu veću od 7.900 metara.

Iako nije najdublja točka na Zemlji – tu titulu i dalje drži Marijanski rov s područjem Challenger Deep – Atakamski rov predstavlja potpuno zaseban i izoliran ekosustav, udaljen tisućama kilometara od ostalih dubokomorskih rovova.

Nova vrsta i potpuno novi rod

Novootkriveni organizam dobio je znanstveni naziv Dulcibella camanchaca, a istraživači smatraju da ne pripada samo novoj vrsti, nego i potpuno novom rodu, što ovo otkriće čini još značajnijim.

Primjerci su prikupljeni tijekom znanstvene ekspedicije 2023. godine koju je organizirao Institut Milenij za oceanografiju (IMO) pri Sveučilištu u Concepciónu u Čileu. Istraživanje je provedeno s istraživačkog broda Abate Molina, nakon čega su uzorci izvučeni iz oceana, zamrznuti i podvrgnuti detaljnim laboratorijskim analizama.

Najviše podataka znanstvenici su prikupili analizom ženke duge svega oko četiri centimetra. Upravo je analiza njezine DNK pokazala da se genetski značajno razlikuje od svih dosad poznatih srodnih vrsta rakova.

Rezultati istraživanja objavljeni su u uglednom znanstvenom časopisu Systematics and Biodiversity.

Građa tijela otkriva da je riječ o rođenom lovcu

Iako znanstvenici još nisu izravno promatrali kako Dulcibella camanchaca lovi, njezina anatomija jasno upućuje na to da se radi o aktivnom grabežljivcu.

Za razliku od brojnih dubokomorskih rakova koji se uglavnom hrane ostacima uginulih životinja na morskom dnu, ova novootkrivena vrsta ima snažne usne organe prilagođene trganju plijena te velike prednje noge koje djeluju poput kliješta i omogućuju hvatanje živih organizama.

Takve anatomske značajke vrlo su rijetke među srodnim vrstama te upućuju na potpuno drugačiji način života od onoga koji je uobičajen među stanovnicima najvećih oceanskih dubina.

Preživljava ondje gdje bi većina organizama odmah uginula

Ovaj neobični predator pronađen je na dubini od približno 7.900 metara. Na toj dubini tlak vode iznosi oko 790 atmosfera, odnosno gotovo 790 puta više nego na razini mora.

U takvim uvjetima većina poznatih organizama ne bi mogla preživjeti, no ovaj mali rak bez poteškoća pliva, lovi i redovito odbacuje svoj oklop tijekom rasta.

Kako uspijeva opstati u tako ekstremnom okolišu, znanstvenici još uvijek pokušavaju objasniti.

Atakamski rov skriva još brojne neotkrivene vrste

Istraživači vjeruju da je ovo tek početak novih velikih otkrića u jednom od najslabije istraženih dijelova planeta.

Početkom 2026. godine zajednička kinesko-čileanska znanstvena ekspedicija ponovno je istraživala Atakamski rov koristeći podmornicu Fendouzhe, posebno projektiranu za zarone do najvećih dubina svjetskih oceana.

Tijekom više od 60 zarona prikupljena je golema količina uzoraka, uključujući sedimente, DNK iz okoliša te brojne videosnimke s morskog dna. Sveučilište u Concepciónu priopćilo je da se radi o najvećoj biološkoj zbirci ikada prikupljenoj iz Atakamskog rova.

Među prvim rezultatima ove ekspedicije već su zabilježena brojna neobična morska stvorenja, uključujući prozirne ribe, meduze, morske krastavce te više organizama za koje se sumnja da predstavljaju potpuno nove vrste koje znanost još nije opisala.

Otkriven i najdublji hemosintetski ekosustav južne hemisfere

Istraživači iz Kineske akademije znanosti izvijestili su i o još jednom važnom otkriću. Tijekom istraživanja identificirali su najdublji poznati hemosintetski ekosustav na južnoj hemisferi.

Za razliku od većine života na Zemlji, koji energiju dobiva posredno ili neposredno od Sunčeve svjetlosti, organizmi u ovom ekosustavu opstaju zahvaljujući kemijskim spojevima koji izlaze iz morskog dna.

To dodatno potvrđuje koliko su duboki oceanski rovovi jedinstveni i koliko još uvijek skrivaju nepoznatih oblika života.

Najveće tajne planeta možda se nalaze upravo na dnu oceana

Znanstvenici ističu da su najdublji oceanski rovovi i dalje među najslabije istraženim mjestima na Zemlji. Upravo zato smatraju da se u njima gotovo sigurno krije velik broj dosad nepoznatih organizama koji tek čekaju biti otkriveni.

Otkriće vrste Dulcibella camanchaca pokazuje da čak i u najekstremnijim uvjetima, pod gotovo 800 atmosfera tlaka i u potpunom mraku, priroda uspijeva razviti složene organizme prilagođene životu i lovu, otvarajući znanstvenicima potpuno nova pitanja o granicama života na našem planetu.