Čovječanstvo će uskoro saznati jesmo li se tijekom protekle godine približili samouništenju. Naime, Doomsday Clock, simbolički sat koji pokazuje koliko smo blizu globalne katastrofe, bit će ažuriran u utorak, 27. siječnja. Trenutačno je postavljen na 89 sekundi do ponoći, što je najkraći vremenski razmak u njegovoj 78–godišnjoj povijesti. Međutim, vodeći stručnjaci upozoravaju kako bi se kazaljke mogle dodatno približiti simboličkoj „potpunoj destrukciji”.

Šira paleta prijetnji nego ikad prije

Dok je Doomsday Clock u početku bio zamišljen kao instrument za mjerenje rizika od nuklearnog rata između Rusije i Sjedinjenih Američkih Država, današnje procjene uključuju mnogo širu paletu globalnih prijetnji. Stručnjaci navode da nepovoljna geopolitika, nagli razvoj umjetne inteligencije (AI) te rastući rizik od klimatskih promjena čine „neizbježnim” pomicanje kazaljki prema ponoći.

Odluku o novom vremenu donosi Bulletin of the Atomic Scientists (BAS), organizacija iz Chicaga koja će rezultate objaviti u izravnom prijenosu s početkom u 15:00 po GMT–u. Najavu prati i britanski Daily Mail, koji je uoči objave konzultirao vodeće stručnjake za nuklearno oružje i egzistencijalne rizike. Njihova procjena ne ulijeva optimizam.

Strah od nuklearnog oružja i globalne eskalacije

Alicia Sanders–Zakre, voditeljica politike pri Međunarodnoj kampanji za ukidanje nuklearnog oružja, izjavila je za Daily Mail da smatra kako bi trebalo „pomaknuti sat unaprijed za najmanje jednu sekundu”. Upozorila je: „Naša najveća briga je egzistencijalna prijetnja koju predstavlja više od 12.000 komada nuklearnog oružja u svijetu.”

Prema njenim riječima, nuklearno je naoružanje tijekom 2025. predstavljalo „egzistencijalni rizik” za opstanak civilizacije. Potrošnja za nuklearne programe dosegla je 100 milijardi dolara, dok je napetost između dviju nuklearnih sila, Indije i Pakistana, ponovno podsjetila na osjetljivost situacije. Iako je nuklearni rizik već prošle godine bio ključan razlog za pomicanje kazaljki naprijed, Sanders–Zakre upozorava da je stanje danas „još kritičnije”. Istaknula je: „Rizik od uporabe nuklearnog oružja prisutan je već 80 godina, ali u posljednjih 12 mjeseci povećan je zbog rastućih ulaganja u nuklearni arsenal, sve agresivnijeg nuklearnog diskursa i ponašanja te zbog sve većeg uključivanja umjetne inteligencije u vojne sustave.”

Geopolitički poredak se urušava

Dr. SJ Beard, istraživač u Centru za proučavanje egzistencijalnih rizika na Sveučilištu u Cambridgeu i autor knjige „Existential Hope”, smatra da bi sat trebalo pomaknuti čak devet sekundi unaprijed. „Osobno, više me ne brine mogućnost uporabe nuklearnog oružja u sukobima poput onoga u Ukrajini, ali više nego ikada prije brinem se zbog mogućnosti direktnog nuklearnog sukoba svjetskih sila”, kaže dr. Beard.

Prema njegovoj procjeni, „multilateralni svjetski poredak potpuno se urušio”, a države su primorane birati strane u „multipolarnom svijetu kojim dominiraju autoritarni lideri”. Dodaje i da američka politika pod predsjednikom Donaldom Trumpom dodatno narušava dosadašnja pravila međunarodnih odnosa, te da bi otvoreni sukob između SAD-a, Rusije, Kine, kao i europskih ili NATO članica, značajno povećao rizik od nuklearnog rata. Beard smatra da kratkoročno rizik može biti niži zbog navodno dobrih odnosa između Trumpa i Vladimira Putina, ali upozorava da „njihovo prijateljstvo neće potrajati zauvijek”, pa dugoročni rizik time raste.

Istječe ključni sporazum o nuklearnom ograničenju

U sljedeće tri tjedna istječe New START sporazum, koji ograničava strateški nuklearni arsenal Rusije i SAD-a, a bez jasnog okvira za njegovo produljenje. Hamza Chaudhry, stručnjak za umjetnu inteligenciju i nacionalnu sigurnost iz Future of Life Institutea, smatra da ovo opravdava pomicanje kazaljki za „pet do deset sekundi unaprijed”. Naglašava: „Prvi put od ranog hladnog rata više neće postojati bilateralni sporazum koji ograničava strateški arsenal SAD-a i Rusije.” Ističe i da je Trump izrazio interes za razgovore, ali „do danas nije postignut nikakav konkretan napredak”. Chaudhry tvrdi da je riječ o „fundamentalnom raspadu sustava kontrole nuklearnog naoružanja”.

Uz to, ukazuje na brz rast kineskog nuklearnog arsenala i slabljenje međunarodne koordinacije oko Ukrajine. „Kina je na putu da do kraja desetljeća izjednači broj ICBM-ova sa SAD-om i Rusijom. To stvara pritisak na američke planere, što potom stvara pritisak na Rusiju, u spiralama koje eskaliraju, a ne postoji trilateralni okvir kontrole naoružanja”, kaže Chaudhry. Kao dodatni dokaz eskalacijskog rizika navodi rusko korištenje Oreshnik projektila, ranije rezerviranih isključivo za nuklearne bojeve glave, te napad Ukrajine na ruske strateške bombardere na zračnoj bazi Olenja.

AI i klimatske promjene kao novi egzistencijalni pokretači

Osim nuklearnih prijetnji, stručnjaci ističu i rastući utjecaj umjetne inteligencije i klimatskih promjena. Dr. Beard predviđa da će ovo biti prva godina u kojoj će AI „dobiti jednaku težinu kao nuklearno oružje”. Naglašava da najave vojnih integracija umjetne inteligencije stvaraju rizik da se sukobi budu odvijali brže nego što ljudi mogu kontrolirati. Usto, AI može povećati opasnost od biološkog oružja jer olakšava manipulaciju virusima i proteinima te teoretski omogućuje pristup takvim tehnologijama ne-državnim akterima. Napredak prema umjetnoj općoj inteligenciji (AGI), koju razvijaju kompanije poput OpenAI-ja i Anthropica, čini AI „egzistencijalnim pokretačem rizika”.

Ni klimatska situacija ne ulijeva nadu. Profesor Andrew Shepherd, klimatolog sa Sveučilišta Northumbria, kazao je za Daily Mail da „ne bi bio iznenađen kada bi se sat ponovno pomaknuo”. Objasnio je: „Nažalost, protekla godina bila je još jedna godina klimatskih ekstrema. U hladnijim dijelovima planeta vidimo povratak rapidnog gubitka leda na Grenlandu te nastavak ubrzanog smanjenja morskog leda u Južnom oceanu.” Prema njegovim riječima, takve promjene podižu razinu mora i ubrzavaju globalno zagrijavanje smanjenjem planetarnog albeda, što utječe na sve stanovnike svijeta.

Što je zapravo Doomsday Clock?

Doomsday Clock je simbolički sat koji prikazuje koliko je čovječanstvo blizu globalnoj katastrofi izazvanoj ljudskim djelovanjem. Nastao je u lipnju 1947. kada je američka umjetnica Martyl Langsdorf izradila naslovnicu za časopis Bulletin of the Atomic Scientists. Tadašnji glavni urednik Eugene Rabinowitch rekao je da je cilj takve ilustracije bio „preplašiti ljude u racionalnost”.

Nastao u ozračju straha od nuklearnog rata samo dvije godine nakon završetka Drugog svjetskog rata, sat se od tada ažurira jednom godišnje, ovisno o procjeni koliko smo blizu „ponoći”, koja označava konačnu propast. Ako se kazaljke pomaknu naprijed, smatra se da je rizik eskalirao. Ako se pomaknu unatrag, rizik se smanjio. U nekim godinama, poput 2024., kazaljke ostaju na istom mjestu, što sugerira da se globalna situacija nije bitno promijenila.