U razdoblju od samo 48 sati Australiju je pogodio val napada morskih pasa koji je rezultirao s četiri ozlijeđena plivača i surfera, a prema izvješćima, svi incidenti dogodili su se na području Sydneya. Nakon najnovijeg napada surfera u dobi od 39 godina kod Port Macquarieja, stanovnici su upozoreni da izbjegavaju ulazak u more.

Mediji navode mogućnost da su za sve četiri nesreće odgovorni bikovici (bull sharks), vrsta morskih pasa poznata po agresivnom ponašanju i širokoj rasprostranjenosti. Iako je takva vrsta često u fokusu, stručnjaci upozoravaju da morski predatori nisu jedini “krivci” te da se odgovor nalazi u kombinaciji ekoloških i ljudskih čimbenika.

„Okoliš se promijenio, a s njim i ponašanje morskih pasa”

Govoreći za Daily Mail, profesorica Shokoofeh Shamsi sa Sveučilišta Charles Sturt izjavila je da su posljednji napadi bili očekivani te da nagle promjene u morskom okruženju mogu povećati nervozu i agresiju morskih pasa. „Postoji sve više istraživanja koja pokazuju da se naš okoliš jako promijenio, uključujući ocean”, kazala je profesorica te dodala: „Zbog toga su iznimno pod stresom i naravno, dolazi do ovog agresivnog ponašanja.”

Profesorica navodi da ljudske aktivnosti, poput ispuštanja sirove kanalizacije, pesticida i drugih toksičnih tvari u ocean, kao i rastuće zagađenje bukom, ometaju prirodna staništa morskih pasa u kojima se hrane, pare i love. Takve promjene mogu rezultirati time da morski psi postanu hrabriji, impulzivniji i skloniji napadima te nenamjernim ugrizima ljudi.

Serija napada započela s djecom, a kulminirala napadom na surfera

Val napada počeo je u nedjelju poslijepodne kada je 12-godišnjeg dječaka ugrizao morski pas dok je skakao s kamenja u Nielsen Parku u istočnom Sydneyu. U ponedjeljak ujutro, 11-godišnjeg dječaka morski pas je udario u vodu i pritom mu otkinuo komad daske za surfanje. Istog dana navečer, surfer je zadobio teške ozljede noge nakon ugriza na plaži North Steyne. Najnoviji napad, kod Port Macquarieja, podigao je broj ozlijeđenih na četiri i označio jedan od najgorih serija napada morskih pasa u Sydneyu u povijesti.

Nakon obilnih kiša rastu rizici – i za ljude i za morske pse

Profesorica Shamsi upozorava da bi niz napada mogao biti povezan s vremenskim prilikama. Četiri napada dogodila su se nakon razdoblja obilnih padalina koje su u more donijele velike količine oborinske vode i nanosa s kopna. Kanalizacija koja se izlijeva u ocean privlači jata sitne plave ribe koja pak privlači bikovice, a istodobno sediment zamućuje vidljivost pod vodom. Zbog toga ljudi ne mogu uočiti prijetnju, a morski psi ne mogu točno identificirati svoj plijen.

Profesorica naglašava da je porast napada nakon velikih količina kiše dobro poznata pojava, ali dodaje da se uz smanjenu vidljivost događaju i dublje promjene. „Samo zamislite: hodate ulicom, a čisti zrak odjednom postane vrlo zadimljen. Miriše drugačije, nemate vidljivost, ne možete obavljati svoje svakodnevne aktivnosti, ograničeni ste u kretanju i hrani koju jedete”, objasnila je profesorica i dodala: „To se događa u oceanu kada uđe tolika količina slatke vode, i kao što bismo se mi stresirali i postali nervozniji, zašto isto ne bi vrijedilo za morske pse?”

Kemikalije, pesticidi i lijekovi u vodi mogu mijenjati ponašanje

Uz smanjenu vidljivost i stres, tu su i kemijski zagađivači. Obilne padaline s kopna ispiru farmaceutske proizvode iz kanalizacije, pesticide s poljoprivrednih polja i industrijske kemikalije iz tvornica, koje morski organizmi apsorbiraju. Stručnjaci navode da takve tvari mogu poremetiti rad živčanog sustava.

Studije na štakorima pokazale su dugoročne poraste depresije, anksioznosti i agresivnih osobina nakon izlaganja pesticidima, dok su kod slatkovodne ribe kao što je nilska tilapija zabilježeni poremećaji pamćenja, stresa i agresije zbog farmaceutskih i industrijskih zagađivača. „Na temelju istraživanja na kopnenim životinjama i na ljudima znamo da mnogi od tih okolišnih zagađivača mogu biti uključeni u brojne neurološke simptome i bolesti. Morski organizmi imaju iste stanice i iste sustave kao kopnene životinje i ljudi, pa zašto to ne bi vrijedilo i za njih?”, kazala je profesorica.

Paraziti i infekcije dodatno mijenjaju ponašanje predatora

Oborinske vode u ocean ne donose samo kemikalije, već i parazite te infekcije iz ljudskih naselja. Neki od njih mogu duboko utjecati na ponašanje životinja koje zaraze. Kao primjer navodi se parazit Toxoplasma gondii, koji kod životinja smanjuje strah, povećava sklonost riziku i mijenja način na koji mozak obrađuje prijetnje. Taj parazit pronađen je u ribama, dupinima i morskih vidrama, ali istraživači još nisu ispitivali njegovu prisutnost kod morskih pasa.

Profesorica navodi: „Ti su paraziti milijunima godina evoluirali kako bi manipulirali ponašanjem domaćina u svoju korist. Zajedno, sve te stvari – paraziti, mikroorganizmi, zagađivači okoliša – povećavaju stres ovih stvorenja. Kada su pod stresom, ponašaju se kao i druge životinje pod stresom, a to uključuje i ugrize.”

Profesorica naglašava da je ovo još uvijek hipoteza koja zahtijeva dodatna istraživanja, ali smatra kako znanstvena zajednica treba posvetiti veću pozornost ovom fenomenu. Ako se teorija pokaže točnom, rješenje bi za sada moglo biti izbjegavanje kupanja u moru neposredno nakon velikih oborina.

Morski psi osjetljivi na buku – industrija i vojska pojačavaju stres

Pritom profesorica upozorava da se potencijalni problem ne svodi samo na kišu. Stručnjaci sve češće prepoznaju da buka vezana uz pomorski promet, industrijsku aktivnost i vojni sonar ima duboko negativan utjecaj na morske životinje. Zvuk se pod vodom prenosi otprilike četiri puta učinkovitije nego u zraku, što znači da i relativno tihi izvor buke može pod morem biti zaglušujući.

Morski psi, poput većine riba, iznimno su osjetljivi na zvuk i promjene tlaka u vodi te koriste te signale za otkrivanje plijena na velikim udaljenostima. Znanstvene studije pokazale su da vojni sonar, udarni radovi i seizmička istraživanja mogu akutno poremetiti normalno ponašanje životinja, uključujući lov.

Usto, istraživanje iz 2025. godine pokazalo je da morski psi izloženi snimkama ljudske buke imaju značajno povećane stresne reakcije. Profesorica tvrdi da bi to „apsolutno” moglo povećati rizik od napada, ali napominje da je potrebno dodatno istraživanje kako bi se donio konačan zaključak.