Skrivena sol u svakodnevnim namirnicama poput narezanog kruha, žitarica za doručak, preljeva za salatu pa čak i nekih vrsta povrća može imati ozbiljne posljedice za zdravlje, upozorava nutricionistica Lily Keeling. Njezino upozorenje dolazi u trenutku kada novo znanstveno istraživanje pokazuje da bi smanjenje soli u svakodnevnoj prehrani moglo spriječiti desetke tisuća srčanih i moždanih udara te uštedjeti britanskom zdravstvenom sustavu više od milijardu funti.

Prema studiji koju su vodili istraživači s Nuffield Department of Primary Care Health Sciences, smanjenje količine soli u uobičajenim prehrambenim proizvodima imalo bi značajan javnozdravstveni učinak. Istraživači su zaključili da bi takve mjere mogle spriječiti desetke tisuća srčanih i moždanih udara te Nacionalnoj zdravstvenoj službi Ujedinjenog Kraljevstva uštedjeti više od milijardu funti.

Ovi podaci nadovezuju se na novu analizu British Heart Foundation, koja je otkrila da odrasle osobe u Engleskoj dnevno unose količinu soli jednaku jednoj i pol čajnoj žličici. Prosječan odrasli stanovnik konzumira 8,4 grama soli dnevno, što je 40 posto više od preporučene granice od 6 grama.

Skrivena sol u svakodnevnim namirnicama

Na zabrinjavajuće brojke osvrnula se Lily Keeling, registrirana nutricionistica i voditeljica razvoja recepata u tvrtki Green Chef, koja Britancima savjetuje kako preuzeti kontrolu nad zdravljem srca.

„Većina nas zna da trebamo ograničiti dnevni unos soli, ali pravi izazov leži u skrivenoj soli koja se nalazi u našim svakodnevnim namirnicama“, rekla je Lily. „Od jutarnje kriške tosta do ‘zdravog’ preljeva za salatu za ručak, natrij se često koristi kao jeftin konzervans i pojačivač okusa u mnogim proizvodima, a da toga nismo ni svjesni.“

Posebno je izdvojila narezan kruh iz supermarketa kao jednog od najvećih krivaca. „Jedan od najvećih problema je supermarketni narezani kruh, gdje jedna kriška može sadržavati jednaku količinu soli kao vrećica čipsa. Ako pojedete dvije kriške za sendvič, već ste unijeli 15 posto dnevnog limita natrija“, upozorila je.

Ni slatke žitarice za doručak nisu bezazlene. „Slatke žitarice za doručak također su čest krivac jer mnoge sadrže visoke razine soli kako bi se uravnotežila slatkoća“, objasnila je. Dodala je i da je konzervirano povrće, iako praktično, često prepuno salamure. „Jedan koristan savjet je isprati konzervirano povrće pod mlazom hladne vode, čime se može ukloniti do 40 posto soli“, istaknula je.

Problemi s preljevima i prerađenim umacima

Lily Keeling upozorava i na takozvane „light“ preljeve za salatu. „Preljevi za salatu s niskim udjelom masnoće također su problematični jer proizvođači često dodaju visoke razine soli i šećera kada uklone masnoću kako bi zadržali okus“, rekla je.

Ipak, naglasila je da zdravstvene koristi smanjenja konzumacije mesa nadmašuju eventualno povećanje unosa soli u tim situacijama. „Iako je u tom slučaju korist od smanjenja mesa veća, zdravije je ograničiti i jedno i drugo te birati manje prerađene biljne izvore proteina“, dodala je.

Osim toga, savjetuje izbjegavanje gotovih umaka za tjesteninu i kompleta za wok jela. „Savjetujem izbjegavanje gotovih umaka za tjesteninu i pakiranih setova za wok, koji su poznate zamke pune soli. Korištenje svježih sastojaka i začina uvijek daje kvalitetniji okus uz kontroliranu razinu natrija“, poručila je.

Kako zadržati okus bez dodatne soli?

Unatoč upozorenjima, Lily naglašava da smanjenje soli ne znači odricanje od okusa. „Prvo, nemojte podcijeniti snagu kiseline. Ako jelo djeluje ‘bezizražajno’, vjerojatno mu treba kiselina, a ne sol. Malo limunova soka ili nekoliko kapi octa može trenutačno osvježiti jelo“, objasnila je.

Drugi savjet odnosi se na začine. „Još jedan odličan trik je tostiranje začina. Prženje začina poput kumina ili korijandera u suhoj tavi 30 sekundi oslobađa ulja koja daju snažan val okusa i smanjuju potrebu za dodatnim začinjavanjem“, rekla je.

U kontekstu sve većeg unosa soli među odraslima, poruka stručnjaka jasna je: problem nije samo u soli koju dodajemo prilikom kuhanja, već ponajprije u onoj skrivenoj u industrijski prerađenoj hrani. Svjesniji odabir namirnica i priprema obroka od svježih sastojaka mogu imati dugoročno značajan učinak na zdravlje srca i krvnih žila.