Ugledna znanstvenica u strahu: Europi možda prijeti novo ledeno doba, nešto se čudno događa s polarnim vrtlogom
Nova analiza morskih školjki otkriva zabrinjavajuće signale – golemi sustav oceanskih struja u sjevernom Atlantiku mogao bi se približavati točki pucanja. Znanstvenici upozoravaju da bi slabljenje subpolarnog vrtloga moglo uzrokovati ekstremne vremenske uvjete u Europi, poremetiti obrasce oborina diljem svijeta i čak podsjetiti na uvjete iz Malog ledenog doba.
Što je subpolarni vrtlog i zašto je važan?
Subpolarni vrtlog u sjevernom Atlantiku (North Atlantic Subpolar Gyre) ključan je za prijenos topline prema sjevernoj hemisferi i dio je većeg sustava poznatog kao Atlantska meridionalna prevrtna cirkulacija (AMOC). No, novo istraživanje objavljeno 3. listopada u časopisu Science Advances otkriva da vrtlog gubi stabilnost još od 1950-ih godina.
„Vrlo zabrinjavajuće“, izjavila je za Live Science voditeljica istraživanja Beatriz Arellano Nava, postdoktorandica fizičke geografije na Sveučilištu Exeter u Ujedinjenom Kraljevstvu. „Subpolarni vrtlog nedavno je prepoznat kao klimatski element koji može doseći točku preokreta. Njegovo naglo slabljenje donijelo bi ekstremne vremenske prilike, osobito u Europi, te promjene u globalnim obrascima oborina.“
Posljedice mogućeg slabljenja
Iako je subpolarni vrtlog dio većeg AMOC sustava, on može oslabjeti i neovisno o njemu. To znači da Europa i svijet mogu osjetiti snažne klimatske posljedice čak i bez potpunog kolapsa AMOC-a.
„Čak i ako posljedice nisu toliko katastrofalne kao kod potpunog kolapsa AMOC-a, slabljenje subpolarnog vrtloga donosi značajne klimatske promjene“, upozorava Arellano Nava.
Podsjetimo, prethodna istraživanja već su sugerirala da bi AMOC mogao kolabirati u skoroj budućnosti. Njegov glavni „motor“ – potonuće hladne i izrazito slane vode u dubine sjevernog Atlantika i Arktičkog oceana – slabi zbog topljenja leda i globalnog zatopljenja. Voda više nije dovoljno gusta da tone, a isti problem očekuje i subpolarni vrtlog.
Povijesna usporedba: Malo ledeno doba
Arellano Nava podsjetila je kako se slično slabljenje subpolarnog vrtloga dogodilo u 13. i 14. stoljeću, tijekom prijelaza u Malo ledeno doba – jedno od najhladnijih razdoblja na sjevernoj hemisferi nakon posljednjeg ledenog doba.
Tada su prosječne temperature pale za oko 2 °C, rijeke i luke diljem Europe i Sjeverne Amerike redovito su se smrzavale, a poljoprivredne krize izazvale su društveni kaos. Premda su vulkanske erupcije i smanjena solarna aktivnost također igrale ulogu, subpolarni vrtlog bio je jedan od ključnih faktora koji su pojačali hladnoću.
Kako školjke otkrivaju budućnost klime
Za novu studiju znanstvenici su analizirali 25 skupova podataka dobivenih iz ljuštura dviju vrsta školjki – Arctica islandica i Glycymeris glycymeris. Školjke u svojim slojevima bilježe promjene u oceanu, slično kao što drveće zapisuje klimatske podatke u godovima.
„Školjke su poput godova oceana – precizno nam govore što se događalo svake godine“, pojasnila je Arellano Nava.
Analiza je pokazala dva signala nestabilnosti: jedan uoči poznatog „Atlantskog režimskog pomaka“ 1920-ih, kada su se struje nakratko ojačale, i drugi – aktualni – koji ukazuje da je vrtlog danas ponovno na rubu destabilizacije zbog globalnog zatopljenja.
Skeptici upozoravaju na oprez
No, nisu svi znanstvenici jednako uvjereni u zaključke. David Thornalley, profesor oceanografije i klimatskih znanosti na University College London, koji nije sudjelovao u istraživanju, poručio je da rezultati iako vrijedni – ne nude izravnu poveznicu između školjkastih podataka i fizičkih procesa u oceanu.
„Sumnjičav sam prema interpretaciji“, rekao je za Live Science.
Što slijedi?
Arellano Nava i njezin tim sada rade na modeliranju potencijalnih klimatskih scenarija koje bi mogao pokrenuti oslabljeni subpolarni vrtlog. „Ne znamo točno gdje se nalazi točka preokreta. Možda je to AMOC, a možda prvo promatramo slabljenje subpolarnog vrtloga – i to je definitivno zabrinjavajuće“, zaključila je.
Znanstvenici izračunali kada bi moglo nastupiti novo ledeno doba: Ono dolazi u ciklusima
