Znanstvenici su konačno otkrili izvor vulkanske erupcije iz 1831. godine koja je u atmosferu izbacila toliko sumpora da je promijenila klimu i uzrokovala da sunce poprimi neobične boje, uključujući plavu i ljubičastu.

Te godine prosječna temperatura na sjevernoj hemisferi pala je za otprilike 1 °C, što je pratila hladna i tmurna klima. Fenomen su zabilježili mnogi svjedoci tog razdoblja, uključujući njemačkog skladatelja Felixa Mendelssohna, koji je pisao o "pustinjskom vremenu" i ljetu koje je bilo "hladno kao zima" dok je putovao kroz Alpe. Međutim, identitet vulkana koji je izazvao ovu dramatičnu promjenu klime dugo je ostao nepoznat.

Prekretnicu u rješavanju ove zagonetke donijeli su istraživači sa Sveučilišta St Andrews u Ujedinjenom Kraljevstvu. Njihova studija, objavljena 30. prosinca 2024. u časopisu PNAS, identificirala je vulkan Zavaritskii na udaljenom otoku Simushiru u Kurilskom otočju kao izvor erupcije.

Tragovi pepela u polarnim ledom

Tim predvođen Williamom Hutchisonom, vulkanologom sa Sveučilišta St Andrews, proučavao je slojeve pepela pronađene u ledenim jezgrama s Grenlanda. Kemijski "otisak prsta" ovog pepela poklapao se s pepelom iz vulkana u Japanu i okolnim otocima. S obzirom na gustu naseljenost Japana i njegovu detaljnu povijesnu dokumentaciju vulkanskih erupcija, znanstvenici su suzili potragu na Kurilsko otočje.

"Eureka trenutak" dogodio se kada su pronašli savršeno podudaranje između kemijskog sastava pepela u ledu i onog s vulkana Zavaritskii. "Bilo je to poput pronalaska otiska prsta na mjestu zločina," izjavio je Hutchison.

Utjecaj na globalnu klimu

Erupcija Zavaritskii vulkana bila je jedna od nekoliko značajnih erupcija 19. stoljeća koje su pridonijele završnoj fazi Malog ledenog doba (1800. – 1850.). Iako to razdoblje nije bilo prava ledena doba, obilježila su ga najhladnija desetljeća posljednjih 500 godina.

Vulkanski oblaci sumpornih aerosola izazvali su raspršenje i apsorpciju svjetlosti, što je dovelo do neobičnih boja sunca. Sličan fenomen zabilježen je nakon erupcije Krakatoe 1883. godine. No, učinci nisu bili samo estetski: niže globalne temperature povezane su s velikim glađu u Indiji i Japanu tijekom 1830-ih.

Zastrašujući događaj mogao bi nastupiti u 2025.: Masivno podvodno čudovište moglo bi eksplodirati

"Znamo da velike vulkanske erupcije uzrokuju hlađenje, promjene u kišnim obrascima i pad prinosa usjeva," napomenuo je Hutchison. "To ima domino-efekt koji dovodi do nestašice hrane."

Zaboravljeni vulkani

Iako je misterij erupcije iz 1831. riješen, Hutchison ističe da vulkanska aktivnost na Kurilskom otočju i dalje nije adekvatno praćena. Ovo je dio šireg problema, budući da većina vulkana na svijetu nema monitoring.

"Da se takva erupcija dogodi danas, ne bismo bili puno bolje pripremljeni nego što smo bili 1831. godine," upozorava Hutchison. "To pokazuje koliko je teško predvidjeti kada i gdje će se dogoditi sljedeća velika erupcija koja može promijeniti klimu."

Otkriće vulkana Zavaritskii ne samo da popunjava prazninu u povijesnim zapisima, već i naglašava koliko je važan daljnji rad na razumijevanju vulkanske aktivnosti i njezinog utjecaja na planet.