Nove studije provedene u Njemačkoj sugeriraju da bi klimatske promjene, posebno rastuće temperature, mogle uzrokovati rast cijena hrane od 3,2% godišnje. Dok se klimatske promjene nastavljaju pogoršavati, inflacija cijena hrane značit će da će sve više ljudi diljem svijeta imati sve manje raznoliku i zdravu prehranu ili jednostavno neće imati dovoljno hrane.

Nova analiza pokazuje da bi globalno zagrijavanje moglo dovesti do povećanja inflacije cijena hrane između 0,9 i 3,2 postotna poena godišnje do 2035. Istodobno, isto zagrijavanje uzrokovat će manji rast opće inflacije (između 0,3 i 1,2 postotna poena), što znači da će veći udio kućnog prihoda biti potreban za kupovinu hrane.

Ovaj će se učinak osjetiti diljem svijeta, kako u zemljama s visokim, tako i s niskim prihodima, ali nigdje toliko kao u globalnom Jugu. Kao i s raznim drugim posljedicama klimatskih promjena, Afrika će biti najviše pogođena unatoč tome što malo doprinosi uzrocima klimatskih promjena. Istraživanja o sigurnosti hrane u Gani, Zapadnoj Africi, daju naslutiti što bi inflacija cijena hrane mogla značiti u praksi, piše Science Alert.

Nesigurnost u prehrani

Međuvladin panel o klimatskim promjenama opisuje Zapadnu Afriku kao "žarište" klimatskih promjena, s modelima koji predviđaju ekstremno rastuće temperature i smanjenu količinu oborina. Budući da je više od polovice populacije izravno ovisno o poljoprivredi koja se oslanja na kišu, Gana je posebno ranjiva na klimatske promjene.

Nedavno su proveli istraživanje u Mionu, ruralnom okrugu na sjeveru zemlje. Razgovarali su s gotovo 400 ljudi, a svaki je od njih rekao da je doživio neki stupanj nesigurnosti u prehrani u prethodnih 12 mjeseci. Nešto manje od 99% reklo je da su klimatske promjene barem djelomično odgovorne.

Istraživači kamerom snimili jedno od najrjeđih i najjezivijih životinja na svijetu: 'Iznenada se pojavio odmah kod nas'

Osim toga, 62% bilo je umjereno ili teško nesigurno u hrani, a 26% je doživjelo tešku nesigurnost u hrani (bez hrane cijeli dan). Ti postoci puno su lošiji od nacionalnih prosjeka Gane (39% i 6% respektivno), ali slični su nekim od najsiromašnijih zemalja Zapadne Afrike poput Toga, Burkine Faso i Benina. Proveli su slično istraživanje među izbjeglicama iz susjednog Burkine Fasa koji su prebjegli preko granice u gornju istočnu regiju Gane. Ponovno, 100% je doživjelo nesigurnost u hrani.

Inflacija povezana s klimom

Mion ne pati od iznenadne gladi, i ništa posebno nije se dogodilo da bi uzrokovalo ovu nesigurnost u hrani. Ova situacija smatra se "normalnim fenomenom" zbog utjecaja klimatskih promjena. Inflacija cijena hrane povezana s klimom može se podijeliti na dva međusobno povezana problema. Prvo je to što isti učinci klimatskih promjena koji uzrokuju inflaciju već otežavaju nabavu hrane. Na primjer, više temperature mogu uzrokovati pomicanje dugogodišnjih i predvidivih sezona poljoprivrede te mogu ometati proizvodnju usjeva.

Drugi dio ovog problema je sam porast inflacije. Godišnje povećanje cijena od 3% značilo bi da kućanstva manje mogu kupiti ono što trebaju. Vjerojatno bi trebali kompromitirati kvalitetu ili čak važnu hranu za njihovu kulturu. To pak ljude čini ranjivijima na bolesti i druge zdravstvene probleme. Malnutricija je vodeći uzrok imunodeficijencije globalno.

U Gani su otkrili da su oni koji su prijavili veću razinu znanja o klimatskim promjenama vjerojatnije bili sigurni u hrani. To je unatoč tome što je malo ljudi imalo bilo kakvo formalno obrazovanje. To je dokaz da su pogođene populacije vrlo svjesne promjena temperatura i nepredvidljivosti klime, te možda provode proaktivne prakse ublažavanja.

Možda se može ograničiti

Oni koji nemaju nikakvo obrazovanje vjerojatnije se bave zanimanjima osjetljivim na klimu poput poljoprivrede, pa su stoga i izloženiji. Poučavanje ljudi o klimatskim promjenama moglo bi pružiti neke mogućnosti prilagodbe, čime bi se povećala sigurnost hrane. Promjene klime su multiplikator rizika od gladi za populacije s ukorijenjenom ranjivošću. S obzirom na to, 134 zemlje na COP28 potpisale su deklaraciju o uključivanju prehrambenih sustava u svoje akcije protiv klimatskih promjena, kako bi se osiguralo da svatko ima dovoljno hrane uslijed klimatskih promjena.

Istraživači iza nove studije sugeriraju da smanjenje emisija stakleničkih plinova može ograničiti bilo kakve utjecaje na globalno gospodarstvo. Također predlažemo da diverzifikacija ekonomija posluži kao neka zaštita za zajednice koje ovise o poljoprivredi kako za hranu tako i za prihod.

Intervencija vlade također bi mogla osigurati financijsku zaštitu i prehrambenu pomoć za one koji su ranjivi da postanu zarobljeni u siromašnom ciklusu inflacije i smanjene dostupnosti hrane.