Svako jutro ispred pekarnica stvaraju se dugi redovi. Mnogi na brzinu kupuju masne pekarske proizvode, uvjereni da jedan takav obrok ne može ozbiljno naštetiti zdravlju ako ostatak dana jedu „lakše” i zdravije. No stručnjaci godinama upozoravaju da problem nije samo u kalorijama, ugljikohidratima ili masnoći koju vidimo golim okom. Mnogo veća opasnost skriva se u industrijskim trans mastima koje se nalaze u velikom broju prerađenih proizvoda.

Kardiolozi i nutricionisti diljem svijeta već desetljećima pokušavaju smanjiti njihovu prisutnost u prehrani, ali one se i dalje nalaze u brojnim namirnicama koje svakodnevno konzumiramo.

Ozbiljno ugrožava zdravlje

Industrijske trans masti nastaju kemijskim procesom hidrogenizacije, odnosno dodavanjem vodika tekućim biljnim uljima kako bi ona postala čvrsta na sobnoj temperaturi. Takva masnoća prehrambenoj industriji donosi veliku korist jer produžuje rok trajanja proizvoda, poboljšava teksturu i sprječava topljenje hrane.

Međutim, upravo taj proces stvara spojeve koji mogu ozbiljno ugroziti ljudski kardiovaskularni sustav.

Dok mnogi pažljivo smanjuju unos šećera i broje žličice koje stavljaju u kavu, često zanemaruju činjenicu da hidrogenizirana biljna ulja mogu imati još štetniji učinak na krvne žile. Šećer se povezuje s povećanjem inzulina i stvaranjem masnih naslaga, ali trans masti djeluju drukčije – izravno utječu na strukturu krvnih žila i poremećaj kolesterola.

Zašto stručnjaci upozoravaju na industrijski margarin?

Liječnici i stručnjaci za prehranu godinama upozoravaju na opasnosti čvrstih industrijskih margarina i sličnih proizvoda, no potrošači često biraju jeftinije opcije bez detaljnog čitanja deklaracija.

Kada trans masti uđu u organizam, njihov učinak može biti dvostruko štetan. S jedne strane povećavaju razinu „lošeg” LDL kolesterola koji pogoduje stvaranju naslaga u krvnim žilama, a s druge strane smanjuju razinu „dobrog” HDL kolesterola koji pomaže u zaštiti krvotoka.

Takav učinak potvrđuju i znanstvena istraživanja. U velikoj studiji objavljenoj u medicinskom časopisu BMJ pod nazivom „Unos zasićenih i trans nezasićenih masnih kiselina i rizik od ukupne smrtnosti” navedeno je da su trans masti povezane s povećanim rizikom od koronarnih bolesti i drugih srčanih oboljenja. Posebno su problematični sintetički, industrijski izvori tih masnoća.

Stručnjaci upozoravaju da ljudski organizam nema razvijene mehanizme za učinkovitu razgradnju takvih molekula, zbog čega dolazi do upalnih procesa i postupnog gubitka elastičnosti arterija.

Kako ih prepoznati na deklaraciji?

Proizvođači su obvezni navesti sastav proizvoda, ali ključni podaci često su napisani sitnim slovima koja mnogi kupci ne čitaju pažljivo.

Ako na deklaraciji keksa, krekera, smrznutog tijesta ili drugih prerađenih proizvoda pronađete izraz „djelomično hidrogenizirana biljna mast”, riječ je upravo o industrijskim trans mastima na koje stručnjaci upozoravaju.

Velika je zabluda da se takve masnoće nalaze isključivo u najjeftinijoj brzoj hrani. Često ih ima i u skupljim industrijskim slasticama, kremama za kolače, gotovim preljevima za salate te raznim polugotovim proizvodima. Prehrambena industrija koristi ih zbog teksture, stabilnosti i niže cijene proizvodnje, ali dugoročne posljedice mogu biti ozbiljne.

Zašto je lisnato tijesto posebno problematično?

Komercijalne pekarnice često koriste čvrste industrijske masnoće jer omogućuju prepoznatljivu strukturu lisnatog tijesta i znatno smanjuju troškove proizvodnje. Upravo zbog toga kroasani, lisnata peciva i brojni pekarski proizvodi mogu sadržavati velike količine štetnih masnoća.

Problem je u tome što probavni sustav takve kemijski obrađene masnoće teško prerađuje.

U kojim se proizvodima najčešće skrivaju?

Hidrogenizirana biljna ulja najčešće se nalaze u smrznutim tijestima, industrijskim keksima, čipsu, gotovim korama za pite i jeftinim zamjenama za maslac. Stručnjaci zato savjetuju detaljno čitanje deklaracija prije kupnje.

Hrana pripremljena u fritezi vrlo često sadrži velike količine štetnih lipida, osobito u restoranima brze hrane. Razlog je što se u pripremi koriste blokovi biljnih masnoća otpornih na visoke temperature, a ulje se nerijetko dugo ne mijenja. Takav način pripreme dodatno povećava količinu štetnih spojeva koje unosimo u organizam.

Stručnjaci savjetuju povratak jednostavnijoj prehrani

Nutricionisti preporučuju smanjenje unosa industrijski prerađene hrane i češće kuhanje kod kuće uz korištenje prirodnijih izvora masnoće poput kvalitetnog maslinovog ulja, maslaca ili domaće svinjske masti.

Iako i takve namirnice sadrže kalorije, organizam ih lakše prepoznaje i prerađuje od sintetički obrađenih masnoća.

Stručnjaci također savjetuju da se redovito pregledavaju deklaracije proizvoda te da se iz kuhinje uklone proizvodi koji sadrže skrivene izvore trans masti.

Ovaj tekst informativnog je karaktera i ne predstavlja medicinski savjet. Za sve odluke povezane sa zdravljem potrebno je konzultirati liječnika ili drugog kvalificiranog zdravstvenog stručnjaka.