Muškarac u sedamdesetima s Floride razvio je rijetku, ali po život opasnu infekciju u svom ugrađenom defibrilatoru nakon što je 2017. godine pojeo meso divlje svinje.

Prema studiji koju je vodio stručnjak za zarazne bolesti Jose Rodriguez sa Sveučilišta Florida, pacijent je prije pripreme i konzumacije rukovao sirovim mesom golim rukama. Upravo tada, vjeruju stručnjaci, mogao je nesvjesno biti izložen bakteriji Brucella suis, koja je poznata po svojoj sposobnosti da se skriva u ljudskom tijelu i uzrokuje dugotrajne, teško dijagnosticirajuće infekcije.

Godinama skrivena infekcija

Godinama nakon konzumacije mesa, muškarac je počeo osjećati neodređene simptome – povremenu groznicu, bol, nakupljanje tekućine i stvrdnjavanje kože na lijevoj strani prsnog koša. Iako su liječnici pokušavali utvrditi uzrok njegovih problema, bakterija je već prodrla u njegov defibrilator i proširila se kroz stijenku prsnog koša, lijevu potključnu venu i mišićno tkivo lijeve klijetke srca.

Jedino sigurno rješenje bilo je potpuno uklanjanje medicinskog uređaja.

Bruceloza je najčešća bakterijska zoonoza (bolest koja prelazi sa životinja na ljude) u svijetu. Obično se povezuje sa stokom – kravama, kozama, ovcama i svinjama – no u SAD-u su divlje svinje (Sus scrofa) glavni prijenosnici B. suis. Procjenjuje se da ih u Floridi danas živi više od milijun, što sugerira da bi bolest mogla biti endemična u nekim dijelovima zemlje.

Bakterija koja se vješto skriva

Infekcije uzrokovane Brucellom suis iznimno su podmukle. Ova bakterija može godinama preživjeti unutar imunoloških stanica domaćina, uzrokujući samo blage, povremene simptome poput groznice i slabosti. Budući da se teško izolira i uzgaja u laboratoriju, krvni testovi često ne uspijevaju prepoznati njezinu prisutnost – što se dogodilo i u ovom slučaju.

Osim toga, implantirani medicinski uređaji poput defibrilatora idealno su skrovište za bakteriju. Njihova ograničena opskrba krvlju otežava dostavu antibiotika na zahvaćeno područje, zbog čega je često jedini način liječenja potpuno uklanjanje uređaja.

Iako je ova vrsta infekcije izuzetno rijetka, jedno istraživanje provedeno tijekom 30 godina na 5.287 pacijenata s defibrilatorom otkrilo je samo jedan slučaj infekcije Brucellom, koji je zahtijevao potpuno uklanjanje uređaja i terapiju antibioticima.

Dug put do ispravne dijagnoze

Floridaški pacijent prvi put je primljen u bolnicu 2019. godine, kada su se simptomi znatno pogoršali. Osim srčanog zastoja, bolovao je i od dijabetesa tipa 2, što je dodatno zakompliciralo situaciju.

Liječnici su ga liječili raznim antibioticima, ali krvni testovi tada nisu otkrili Brucellu suis. Umjesto toga, laboratorijska analiza pokazala je prisutnost druge bakterije, što je kasnije identificirano kao pogreška u dijagnozi. U isto vrijeme, ultrazvuk srca otkrio je da se defibrilator pomaknuo prema lijevom zidu prsnog koša, neposredno ispod bradavice.

Kada su simptomi potrajali i u 2020. godini, pacijent je potražio pomoć u Veterans Affairs Medical Centeru u Gainesvilleu na Floridi. Premda liječnici nisu pronašli jasne znakove bakterijske infekcije na njegovom defibrilatoru, postojala je zabrinutost da je neka infekcija ipak prisutna, što ih je navelo na odluku da uklone uređaj.

Kasnija laboratorijska analiza potvrdila je da je defibrilator bio zaražen Brucellom suis.

Stručnjaci koji su objavili studiju istaknuli su da su odgode u dijagnosticiranju infekcija uzrokovanih Brucellom već ranije zabilježene kod pacijenata s implantiranim elektroničkim uređajima. U ovom slučaju, povremeno liječenje antibioticima, bez uklanjanja uređaja, moglo je pridonijeti produljenju infekcije.

Oporavak i pouka

Nakon što je proveo šest tjedana na dvama antibioticima, infekcija je konačno bila potpuno iskorijenjena. Četiri mjeseca kasnije, pacijent je dobio novi defibrilator.

Danas, više od tri godine nakon završetka liječenja, krvne pretrage ne pokazuju nikakve znakove bruceloze. Njegov slučaj služi kao upozorenje svima koji konzumiraju nepasterizirane mliječne proizvode ili meso divljih životinja.

Iako su infekcije Brucellom suis rijetke, one mogu imati ozbiljne posljedice, osobito kod osoba sa srčanim implantatima. Pravilna termička obrada mesa i odgovarajuće higijenske mjere pri rukovanju sirovim mesom mogu biti ključne u prevenciji ove opasne bakterijske infekcije.