Novo znanstveno istraživanje, objavljeno u časopisu Biodiversity Data Journal, donosi dosad najdetaljniji uvid u život na ekstremnim dubinama, gotovo 10 kilometara ispod površine oceana. Fokus istraživanja bile su dubokomorske brazde Japana, Ryukyu otočja i Izu-Ogasawara područja.

Znanstvenici su dokumentirali najmanje 108 različitih skupina organizama, takozvanih morfotaksona, uključujući i najdublje ikad zabilježeno opažanje ribe te jednu potpuno neidentificiranu životinju koja je zbunila čak i vodeće svjetske taksonome.

Ekspedicija koja je pomaknula granice znanosti

Istraživanje je provedeno tijekom dvomjesečne ekspedicije 2022. godine na brodu DSSV Pressure Drop. U projektu su sudjelovali znanstvenici iz Centra za istraživanje dubokog mora Minderoo-UWA te Tokijskog sveučilišta za pomorsku znanost i tehnologiju, uz financijsku potporu tvrtki Caladan Oceanic LLC i Inkfish.

Umjesto tradicionalnih metoda poput povlačenja mreža i uzorkovanja, koje često oštećuju krhke organizme i rijetko bilježe njihovo ponašanje, istraživači su primijenili kombinirani pristup. Koristili su podmornice s posadom za proučavanje organizama i njihovih staništa na morskom dnu, kao i slobodno padajuće mamčane platforme za privlačenje životinja poput riba i deseteronožaca.

Životinja bez identiteta: misterij koji zbunjuje znanost

Najzagonetnije otkriće ekspedicije bila je jedinstvena životinja sporog kretanja, koja klizi kroz vodu i koju znanstvenici zasad označavaju kao Animalia incerta sedis, što znači da joj nije moguće pouzdano odrediti taksonomski položaj.

Ova neobična životinja snimljena je dvaput na dubinama do 9.137 metara. Unatoč opsežnim konzultacijama s vodećim svjetskim stručnjacima, nije ju bilo moguće svrstati ni u jedno poznato koljeno. Iako dijeli neke vizualne karakteristike s golim puževima ili morskim krastavcima, njezin identitet ostaje potpuna nepoznanica.

Livade morskih ljiljana i spužve koje love plijen

Podmornice s posadom omogućile su istraživačima izravno promatranje gustih zajednica dubokomorskih organizama u njihovim prirodnim staništima te bilježenje rijetkih oblika ponašanja.

Na dnu tzv. Boso trostrukog spoja, na dubini od 9.137 metara, zabilježene su spektakularne „livade morskih ljiljana“ koje čini više od 1.500 jedinki pričvršćenih za stijene.

U Izu-Ogasawara brazdi, na dubinama između 9.568 i 9.744 metra, zabilježene su i mesožderne spužve iz porodice Cladorhizidae. Riječ je o najdubljem izravnom opažanju takvih organizama u prirodnim uvjetima do danas.

Najdublje ikad snimljena riba

Nadovezujući se na ranije objavljene rezultate iste ekspedicije, mamčane platforme snimile su primjerak ribe iz roda Pseudoliparis kako se hrani na dubini od 8.336 metara. Time je postavljen novi svjetski rekord za najdublje opažanje ribe u njezinu prirodnom okruženju.

Iste platforme zabilježile su i prisutnost golemog strvinara, amfipoda vrste Alicella gigantea, poznatog kao „superdiv“, u sve tri istraživane brazde, kao i niz drugih organizama koji dolaze na mamac na velikim dubinama.

Razlike među dubinama i tragovi čovjeka

Istraživanje je pokazalo da, iako mnoge skupine organizama postoje u svim promatranim područjima, postoje značajne lokalne razlike. Najveći broj morfotaksona zabilježen je u Japanskoj brazdi.

Ove razlike upućuju na to da geološki procesi, dubina i dotok hranjivih tvari s površine snažno oblikuju život u zonama subdukcije.

Znanstvenici su upozorili i na neočekivani utjecaj čovjeka: „Iako je lako pomisliti da su dubokomorske brazde netaknuta divljina, naši rezultati pokazali su i prisutnost otpada koji potječe od ljudi, a vjerojatno je dospio na te dubine procesima klizanja niz padine.”

Nova metodologija za buduća istraživanja

Istraživački tim naglašava važnost vizualnih, neinvazivnih metoda u proučavanju dubokomorskih ekosustava.

„Povijesno gledano, naše razumijevanje abisalnih i hadalnih ekosustava, uključujući one povezane s područjima subdukcije, uvelike se temeljilo na mrežama i fizičkim uzorcima”, istaknuli su.

„Iako te metode pružaju ključne informacije, mogu oštetiti krhke organizme i rijetko bilježe njihovo ponašanje ili ekološki kontekst.”

Izradom sveobuhvatnog i ilustriranog vodiča kroz ove ekstremne ekosustave, znanstvenici se nadaju da će omogućiti preciznija i učinkovitija buduća istraživanja temeljena na snimkama i vizualnim podacima, čime se otvara novo poglavlje u razumijevanju života na najvećim dubinama Zemlje.