Mnogi vjeruju da su glavobolje znak da mozak doživljava grčeve ili neki oblik boli, ali moždano tkivo i kosti lubanje nemaju receptore za bol, iako mozak prima i obrađuje signale boli od ostatka tijela.

Međutim, neki dijelovi glave, kao što su krvne žile koje bazu i površinu mozga opskrbljuju krvlju, sadrže receptore boli. Vlasište i mišići glave također imaju živčana vlakna koja su osjetljiva na bol. Ukratko, kada nas boli glava, ne boli nas mozak, iako imamo takav osjećaj. Koji je izvor boli?

 

Primarne i sekundarne glavobolje

Razlozi za pojavu glavobolje mogu se razlikovati ovisno o vrsti glavobolje. Da, te bolne epizode imaju kategorije što je zapravo dobro jer pomažu stručnjacima u otkrivanju metoda koje će umanjiti bol. 

Primarne glavobolje su one koje nastaju zbog svakodnevnih okidača, dok se sekundarne glavobolje javljaju ako postoji trauma, ozljeda mozga ili neka bolest koja zahvaća glavu. Tenzijske glavobolje, migrene i klaster glavobolje pripadaju primarnoj klasi glavobolja i sve imaju različite uzroke.

 

Glavobolja tenzijskog tipa (TTH)

TTH se klasificira na temelju trajanja glavobolje; epizodne ili kronične. Epizodni TTH je najčešća vrsta glavobolje s kojom se većina ljudi susreće. Pojavljuje se periodično kao odgovor na stres (fizički ili emocionalni), umor, tjeskobu, nedostatka sna ili loše držanje i nestaje kada ti okidači više nisu prisutni. Ove se vrste glavobolja javljaju tijekom manje od 15 puta mjesečno. 

Kronične tenzijske glavobolje neugodnije su i javljaju se češće od 15 dana u mjesecu i mogu trajati do šest mjeseci. Vjeruje se da su kronične glavobolje tenzijskog tipa uzrokovane stalnim istezanjem ili naprezanjem mišića u bazi i stražnjem dijelu vrata, mišića glave ili skupine mišića zvanih temporalis mišići koji pokrivaju temporalni režanj. Kada su preopterećeni ili napregnuti, receptori boli na tim mišićima stvaraju signale koji se tumače kao pulsirajuća bol u glavi. Novija istraživanja sugeriraju da se radi o preosjetljivim nociceptivnim neuronima središnjeg živčanog sustava. 

Prestanak djelovanja stresora koji pokreću TTH dovodi do ublažavanja boli. Vježbe koje ciljaju na grupe mišića vrata i glave, vježbe disanja, vježbe korekcije držanja, smanjenje vremena pred ekranom i odgovarajuća količina sna neka su rješenja za ovaj uobičajeni problem. Lijekovi protiv bolova koji se mogu kupiti bez recepta također mogu pomoći u smanjenju učinaka takve iscrpljujuće boli.

 

Migrena

Ako se normalne glavobolje čine kao demonska prokletstva, onda su migrene utjelovljenje zla. 

Migrene se od tenzijske glavobolje razlikuju po načinu na koji se javljaju; drugim riječima, bol može početi na određenom dijelu glave, ali se onda postupno širi ili pomiče. Migrena je obično koegzistentna s osjećajem mučnine i povećanom fotoosjetljivošću. 

U slučaju migrene, određeni obrasci aktivnosti u mozgu pokreću sužavanje ili proširenje krvnih žila. Tijekom dilatacije oslobađaju se određene kemikalije za koje je poznato da uzrokuju upalu. Živci omotani oko krvnih žila zatim ispuštaju signale boli koji pulsiraju zajedno s protokom krvi.

 

Klaster glavobolja

Neugodan rođak migrene. Kao što ime sugerira, klaster glavobolje su napadi intenzivne boli koja se općenito nalazi oko, iza ili iznad oka ili jedne strane glave, a koja traje otprilike 15 minuta, ponavljajući se otprilike osam puta u razdoblju od 24 sata. 

Srećom, klaster glavobolja poprilično je rijetka i zadesi samo 1 od 1000 osoba. Oboljeli ju opisuju kao užarenu šipku koja im se zabode u oko i glavu. Uz zasljepljujuću bol, simptomi uključuju suzne oči ili crvenilo oka na istoj strani prije početka intenzivne boli. U nekim slučajevima, glavobolja se može pojaviti zajedno s curenjem nosa ili začepljenim nosom na istoj strani lica na kojoj se pojavila bol.

Okidači za klaster glavobolje uključuju iznenadne ekstremne promjene temperature ili atmosferskog tlaka. Konzumacija alkohola još više pogoršava ove glavobolje za osobe koje od njih često pate. Međutim, čini se da većina napada nije izazvana vanjskim čimbenicima. Njihov početak je periodičan, što znači da se napadi uvijek događaju u isto doba godine ili tijekom iste sezone.

Nema poznatih uzroka ovog tipa glavobolje, ali zbog njezine cikličke prirode, znanstvenici vjeruju da je povezana s abnormalnostima u hipotalamusu. Jedna od funkcija hipotalamusa je održavanje biološkog sata našeg tijela, tako da se čini da je taj dio mozga povezan s klaster glavoboljama.

 

Ukratko, mozak nas nikada ne boli. Znanstvenici još ne znaju točne mehanizme svake vrste glavobolje, ali znaju da okolni mišići, krvne žile i potencijalno neka druga područja u našem tijelu šalju te nepodnošljive signale boli.

Tjelovježba, razgibavanje mišića vrata, unos velike količine tekućine, ograničeno gledanje u ekran, otkrivanje trigera za početak boli samo su neke od metoda koje mogu pomoći da bol uzrokovana glavoboljom bude koliko-toliko podnošljiva – svakako isprobajte!