Sudbina gotovo svakog ledenjaka na Zemlji sada se može istražiti pomoću interaktivne karte koja na zastrašujući način pokazuje kako bi različite razine globalnog zatopljenja mogle utjecati na ledenjake diljem planeta.

Alat nazvan Global Glacier Extinction Explorer, odnosno Globalni istraživač izumiranja ledenjaka, osmislili su znanstvenici sa ETH Zürich i Vrije Universiteit Brussel.

Korisnicima omogućuje da povećanjem prikaza istraže pojedine ledenjake i provjere predviđa li se njihov nestanak u različitim scenarijima globalnog zagrijavanja. Karta pritom pokazuje i približno vrijeme kada bi pojedini ledenjak mogao nestati.

Dr. Lander Van Tricht objasnio je zašto je ovakav način prikaza podataka važan.

„Globalne brojke, poput gubitka mase ili površine ledenjaka, mogu djelovati vrlo apstraktno“, rekao je.

„Pomoću ove internetske stranice ljudi mogu zumirati vlastitu dolinu ili planinsko područje i vidjeti što bi različite razine globalnog zatopljenja mogle značiti za ledenjake koje poznaju.“

MAPU POGLEDAJTE OVDJE

Gotovo polovica današnjih ledenjaka mogla bi nestati do 2100. godine

Prema upozorenju znanstvenika, posljedice bi mogle biti dramatične čak i ako se globalno zagrijavanje ograniči na 1,5 °C iznad predindustrijske razine.

U tom bi scenariju do 2100. godine mogla nestati gotovo polovica ledenjaka koji danas postoje.

Interaktivna karta omogućuje odabir četiri različita scenarija zagrijavanja, od 1,5 °C, preko 2 °C i 2,7 °C, pa sve do 4 °C.

Sudbina svakog ledenjaka prikazana je različitim bojama točaka na karti.

Tamno crvena boja označava ledenjak koji je već nestao, dok narančasta pokazuje da se njegov nestanak predviđa između 2027. i 2041. godine.

Svijetloplava točka označava jedan od rijetkih ledenjaka za koje se predviđa da će preživjeti do 2100. godine.

Korisnici mogu prijeći pokazivačem preko pojedinog ledenjaka i dobiti njegov kratak pregled ili kliknuti na njega kako bi otvorili detaljan profil. Ondje se mogu pronaći podaci poput površine ledenjaka, raspona nadmorske visine na kojoj se nalazi te predviđenog vremena njegova nestanka u različitim scenarijima zagrijavanja.

U najblažem scenariju nestajalo bi oko 2000 ledenjaka godišnje

Karta se temelji na projekcijama iz 2024. godine koje su izradili istraživači s ETH Züricha. Njihov je cilj bio procijeniti kada bi i gdje ledenjaci diljem svijeta mogli nestati.

Prema tim projekcijama, čak i u scenariju u kojem se globalno zagrijavanje ograniči na 1,5 °C, svake bi godine moglo nestati oko 2000 ledenjaka.

Ako se takav trend nastavi, do kraja stoljeća mogao bi ostati samo približno svaki drugi ledenjak koji postoji danas.

Situacija postaje još dramatičnija u scenarijima većeg zagrijavanja.

Ako prosječna globalna temperatura poraste za 2,7 °C, do 2100. godine preživjelo bi samo oko 20 posto današnjih ledenjaka.

U slučaju zagrijavanja od 4 °C ostalo bi ih tek oko 10 posto.

„Svaki djelić stupnja je važan“, upozorio je dr. Van Tricht.

„Ograničavanje zagrijavanja na 1,5 °C moglo bi do 2100. godine očuvati više nego dvostruko više ledenjaka nego scenarij u kojem se temperatura poveća za 2,7 °C.“

2026. godina već pokazuje koliko brzo ledenjaci mogu nestajati

Iako se 2100. godina može činiti vrlo dalekom, znanstvenici upozoravaju da se promjene ne događaju samo u dalekoj budućnosti.

Godina 2026. već se pokazala vrlo lošom za ledenjake.

Kombinacija male količine snijega tijekom zime i nekoliko toplinskih valova tijekom ljeta dovela je do „znatnog“ gubitka leda diljem europskih Alpa, navode istraživači.

Kao posebno upečatljiv primjer izdvajaju ledenjak Bella Tola, smješten u blizini Saint-Luca u Švicarskoj.

Taj je ledenjak prošlog mjeseca službeno proglašen nestalim, a upravo takav ishod bio je predviđen istraživanjem iz 2024. godine.

Osim njega, ovog je ljeta nestao i ledenjak Urirotstock, jedan od najmanjih ledenjaka u Švicarskoj.

„Sada taj proces promatramo u stvarnom vremenu“

Dr. Van Tricht smatra da takvi primjeri apstraktne znanstvene projekcije pretvaraju u vrlo konkretnu stvarnost.

„Ovi primjeri čine koncept izumiranja ledenjaka vrlo konkretnim“, rekao je.

„Naše su projekcije pokazale da se mnogi mali alpski ledenjaci približavaju kraju svojeg postojanja, a sada svjedočimo tom procesu u stvarnom vremenu.“

Posebno je izdvojio ledenjak Bella Tola.

„Bella Tola posebno je upečatljiv jer se njezin opaženi nestanak izravno uklapa u razdoblje nestanka koje su predvidjeli naši modeli“, kazao je.

To znači da se barem u nekim slučajevima ono što su znanstveni modeli predvidjeli već počinje događati u stvarnosti.

Nestanak ledenjaka mogao bi imati posljedice i daleko izvan planina

Istraživači koji su izradili kartu nisu proučavali konkretne posljedice potpunog nestanka svih tih ledenjaka. Međutim, drugo istraživanje objavljeno prošlog mjeseca upozorilo je na mogućnost dramatičnog utjecaja njihova topljenja na razinu mora.

Istraživači sa Ca' Foscari University of Venice procijenili su da ledenjaci izvan golemih ledenih pokrova Grenlanda i Antarktike sadrže oko 150.000 kubičnih kilometara leda.

Kada bi se svi ti ledenjaci u potpunosti otopili, globalna bi se razina mora povećala za više od 12 inča, odnosno oko 32,3 centimetra.

Takav scenarij nije ono što karta izravno predviđa, ali brojka pokazuje kolika se količina vode nalazi zarobljena u svjetskim planinskim ledenjacima.

„Izumiranje ledenjaka nije problem daleke budućnosti“

Dr. Van Tricht upozorava da iza svake brojke na karti postoji stvarno mjesto i ljudi koji su s njim povezani.

„Iza svakog ledenjaka koji nestaje nalazi se mjesto, povijest i često zajednica koja će osjetiti njegov nestanak“, rekao je.

Prema njegovim riječima, činjenica da neki ledenjaci za koje je istraživanje predvidjelo da će nestati već danas nestaju pokazuje da njihov nestanak nije problem koji pripada samo kraju ovog stoljeća.

„Činjenica da neki ledenjaci za koje je naše istraživanje predvidjelo da će nestati već danas nestaju pokazuje da izumiranje ledenjaka nije problem daleke budućnosti, odnosno problem kraja stoljeća. Ono se događa sada.“

Interaktivna karta tako omogućuje da se globalna priča o klimatskim promjenama sagleda mnogo konkretnije. Umjesto samo ukupnih podataka o gubitku leda, korisnici mogu pogledati pojedinačne ledenjake i vidjeti kako bi se njihova sudbina mogla razlikovati ovisno o tome koliko će se globalna temperatura povećati.

Projekcije pritom šalju jasnu poruku: razlika između 1,5 °C, 2,7 °C i 4 °C nije samo broj na termometru. Prema modelima znanstvenika, ona bi mogla odlučiti hoće li do kraja stoljeća preživjeti velik dio današnjih ledenjaka ili će ih ostati tek mali dio.