Veliko novo istraživanje objavljeno u časopisu Science otkriva da je posljednji put kada su razine ugljičnog dioksida u atmosferi dosljedno bile na današnjim razinama, uzrokovanim ljudskim djelovanjem, bilo prije 14 milijuna godina. Ovo istraživanje, koje obuhvaća razdoblje od prije 66 milijuna godina do danas, analizira biološke i geokemijske znakove iz duboke prošlosti kako bi preciznije rekonstruiralo povijesni zapis o CO2 nego ikada prije.

"Ovo nam stvarno dočarava da ono što radimo vrlo, vrlo neobično u povijesti Zemlje", izjavila je vodeća autorica Baerbel Hoenisch s Earth Observatory, Columbia Climate School, a prenosi Science Alert.

Istraživanje otkriva da je posljednji put kada je zrak sadržavao 420 dijelova po milijun (ppm) ugljičnog dioksida bio prije 14-16 milijuna godina, kada led nije bio prisutan na Grenlandu, a preci ljudi tek su se prelazili iz šuma u travnjake. To je znatno dalje u prošlost nego što su prethodne analize ukazivale, koje su obično navodile razdoblje od 3-5 milijuna godina.

Mogli bismo doseći 600 i 800 ppm

Sve do kraja 1700-ih godina, atmosferski ugljični dioksid iznosio je otprilike 280 ppm, što znači da su ljudi već uzrokovali povećanje od otprilike 50 posto stakleničkih plinova, koji zadržavaju toplinu u atmosferi i zagrijavaju planet za 1,2 stupnja Celzijeva u usporedbi s razdobljem prije industrijske revolucije.

"Homo, naša vrsta, evoluirala je prije samo 3 milijuna godina", rekla je Hoenisch. "I tako je naša civilizacija prilagođena razini mora kakva je danas, s toplim tropskim pojasom i hladnim polovima te umjerenim područjima koja imaju puno oborina."

Ako globalne emisije CO2 nastave rasti, mogli bismo doseći između 600 i 800 ppm do 2100. godine. Te razine viđene su posljednji put tijekom eocena, prije 30-40 milijuna godina, kada Antarktika nije bila pokrivena ledom i kada su izgledala sasvim drugačije flora i fauna - na primjer, ogromni kukci lutali su Zemljom.

Novo istraživanje

Novo istraživanje rezultat je sedmogodišnjeg rada konzorcija od 80 istraživača iz 16 zemalja i sada se smatra ažuriranim suglasjem znanstvene zajednice. Tim nije prikupljao nove podatke, već ih je sintetizirao, ponovno procijenio i potvrdio objavljene radove na temelju ažurirane znanosti, kategorizirajući ih prema razini pouzdanosti, a zatim kombinirajući najbolje ocijenjene u novi vremenski okvir.

Istraživači su potvrdili da se najtoplije razdoblje u posljednjih 66 milijuna godina dogodilo prije 50 milijuna godina, kada je CO2 skočio na čak 1600 ppm, a temperature bile 12 stupnjeva Celzija više, prije nego što je uslijedio dugi pad. Prije 2,5 milijuna godina, ugljični dioksid bio je 270-280 ppm, otvarajući seriju ledenih doba.

Ostajala je na toj razini kad su moderni ljudi stigli prije 400.000 godina i trajala sve dok naša vrsta nije počela masovno koristiti fosilna goriva.

Stručnjaci upozoravaju, Zemlja je u velikom problemu: Prijete nam razne katastrofe

Što će se dogoditi?

Tim procjenjuje da će se udvostručavanjem razine CO2 predviđa da će se planet zagrijati za 5-8 stupnjeva Celzija - ali tijekom dugog razdoblja, stotina tisuća godina - kada povećane temperature imaju valne učinke kroz zemaljske sustave.

Primjerice, otapanje polarne ledene kape smanjilo bi sposobnost planeta da odbija solarno zračenje i postalo pojačavajući povratni niz. Međutim, nova studija i dalje ostaje izravno relevantna za donositelje odluka, naglasila je Hoenisch.

Povijesni zapis o ugljičnom dioksidu otkriva da je prije 56 milijuna godina Zemlja doživjela slično brzo oslobađanje ugljičnog dioksida, što je uzrokovalo masivne promjene u ekosustavima i trajalo je otprilike 150.000 godina dok se nije raspršilo.