Novi mandat Donalda Trumpa na mjestu 47. predsjednika Sjedinjenih Američkih Država donio je i jednu od njegovih najkontroverznijih vanjskopolitičkih ambicija – ponovno pokušava Grenland učiniti dijelom američke budućnosti. Ovaj potez izazvao je napetosti na međunarodnoj sceni, posebno u trenutku kada su globalni odnosi već osjetljivi.

Međutim, nije prvi put da SAD pokazuje interes za ovo autonomno područje Kraljevine Danske. Trump tvrdi da je Grenland ključan za nacionalnu i međunarodnu sigurnost, što je istaknuo i u govoru pred američkim Kongresom nakon povratka u Bijelu kuću.

Također je izjavio kako narod Danske ima pravo odlučivati o ovoj temi te naglasio da bi bili "dobrodošli u Sjedinjene Američke Države", no ostaje veliko pitanje žele li to stanovnici Grenlanda i Danske.

S druge strane, ruski predsjednik Vladimir Putin brzo je odgovorio na Trumpove izjave, upozoravajući SAD na moguće posljedice ovog političkog poteza, čime je dodatno povećana napetost u međunarodnim odnosima.

Povijest američkog interesa za Grenland

SAD ima dugogodišnje strateške interese na Grenlandu, a veza dviju zemalja seže desetljećima unatrag. Pituffik Space Base, nekada poznata kao Zračna baza Thule, smještena na sjeverozapadnoj obali Grenlanda, i danas služi kao ključni element u obrambenom sustavu SAD-a.

Ova baza, izgrađena 1943. godine, koristi se za praćenje projektila i svemirskog nadzora, a igra i ključnu ulogu u ranom upozoravanju na moguće prijetnje za Sjevernoameričko zračno-svemirsko obrambeno zapovjedništvo (NORAD).

No, dok je ova vojna prisutnost javno poznata, američki vojni projekti na Grenlandu iz sredine 20. stoljeća ostali su obavijeni velom tajne – sve do deklasifikacije dokumenata 1996. godine.

Camp Century i tajni Project Iceworm

Jedan od najambicioznijih i najtajnovitijih američkih projekata na Grenlandu bio je Camp Century, poznat i kao "grad ispod leda".

Ovaj projekt, pokrenut 1959. godine, bio je dio strogo povjerljivog američkog vojnog programa zvanog Project Iceworm. Cilj je bio izgraditi mrežu podzemnih silosa za nuklearne projektile koji bi mogli preživjeti mogući prvi udar nuklearnog napada.

U jeku Hladnog rata i napetosti između SAD-a i Sovjetskog Saveza, američka vojska prikazivala je Camp Century kao znanstvenu istraživačku bazu. Međutim, u stvarnosti su postojali planovi da se ispod grenlandskog ledenog pokrova postavi 600 nuklearnih projektila – tri puta više nego što Danska uopće zauzima kopnene površine.

Baza se nalazila 150 milja istočno od Pituffik Space Base, a činilo ju je 21 tunel ukupne duljine 3 kilometra, iskopanih duboko u ledu. Postrojenje je čak imalo nuklearni reaktor za napajanje, što je bio revolucionaran tehnološki pothvat za to doba.

Propast projekta i nuklearni otpad pod ledom

Iako je projekt imao potencijal da promijeni geopolitičku ravnotežu snaga, napušten je 1967. godine nakon što su znanstvenici zaključili da grenlandski ledeni pokrov nije dovoljno stabilan da bi mogao dugoročno podržati tajne nuklearne instalacije.

Kada su se američke snage povukle, ostavile su nuklearni otpad, koji do danas predstavlja značajnu ekološku prijetnju.

Tijekom godina, područje je prekriveno s 30 metara snijega i leda, čineći lokaciju nevidljivom golim okom. Međutim, uz pomoć radarskih snimaka, NASA-in istraživački zrakoplov Gulfstream III pronašao je bazu krajem prošle godine.

Trumpove ambicije i budućnost Grenlanda

Dok se Trump sada ponovno okreće Grenlandu, povijest pokazuje da SAD nikada nije izgubio interes za ovo strateško područje.

Pitanje je hoće li njegova administracija uspjeti uvjeriti Dansku i Grenland u korist ovog poteza ili će plan naići na međunarodne otpore i dodatno zaoštriti odnose s Rusijom i Europom.

Jedno je sigurno – Grenland i dalje ostaje jedno od ključnih geopolitičkih uporišta u globalnoj sigurnosti, a budući potezi SAD-a na tom području mogli bi imati dalekosežne posljedice.