Zemlja ima vrlo mračnu budućnost: Znanstvenici otkrili kako će jednog dana izgledati naš život na planetu
Planet Zemlja postoji već 4,5 milijardi godina, prolazeći kroz mnoge promjene. Ono što je počelo kao kugla usijane magme, postupno se ohladilo i razvilo nekoliko malih tektonskih ploča. Nekoliko milijardi godina kasnije, planet je bio prekriven raznim superkontinentima i nastanjen životom.
Ipak, Zemlja je još uvijek mlada, gledajući kozmički. Tek smo prošli nešto više od trećine njezinog predviđenog životnog vijeka, a pred nama su brojne promjene. Nažalost, čini se da ih ljudi neće preživjeti. Prema studiji objavljenoj prošle godine, koja je koristila superračunala za modeliranje klime u sljedećih 250 milijuna godina, svijet budućnosti će ponovno biti dominiran jednim superkontinentom - i bit će gotovo neprebiv za sisavce.
"Izgledi za daleku budućnost izgledaju vrlo sumorno," potvrdio je Alexander Farnsworth, viši istraživač s Cabot Instituta za okoliš na Sveučilištu u Bristolu i glavni autor studije. "Razina ugljičnog dioksida mogla bi biti dvostruko veća od sadašnje," objasnio je. "Uz to, očekuje se da će Sunce emitirati oko 2,5 posto više zračenja, a superkontinent će se nalaziti uglavnom u vrućim, vlažnim tropskim područjima, što bi moglo dovesti do temperatura između 40 i 70 °C."
Neprijateljsko okruženje
Novi superkontinent, nazvan Pangea Ultima, stvarat će "trostruki udarac", rekao je Farnsworth. Ne samo da bi svijet morao podnijeti oko 50 posto više CO2 u atmosferi nego danas; ne samo da bi Sunce bilo toplije - što se događa svim zvijezdama kako stare zbog evolucijske ravnoteže između gravitacije i fuzije u jezgri - već bi i sama veličina superkontinenta učinila većinu područja gotovo nenastanjivim. To je zbog efekta kontinentaliteta - činjenice da su obalna područja hladnija i vlažnija od unutrašnjih, što je razlog zašto su ljetne i zimske temperature toliko ekstremnije u raznim djelovima planeta.
Iz svemira snimljen nevjerojatan fenomen na Zemlji: Uspjeli su slikati golemu 'meduzu'
"Rezultat je uglavnom neprijateljsko okruženje bez izvora hrane i vode za sisavce," rekao je Farnsworth. "Široko rasprostranjene temperature između 40 i 50 stupnjeva Celzijusa, uz još veće dnevne ekstreme, kombinirane s visokim razinama vlage, na kraju bi zapečatile našu sudbinu. Ljudi - zajedno s mnogim drugim vrstama - umrli bi zbog nesposobnosti da znojenjem ohlade svoja tijela."
Već imamo ekstremne vrućine
I evo ključne stvari: to je svojevrsni najbolji scenarij. "Smatramo da bi CO2 mogao porasti s oko 400 dijelova na milijun (ppm) danas, na više od 600 ppm za mnogo milijuna godina u budućnosti," objasnio je Benjamin Mills, profesor evolucije Zemljinog sustava na Sveučilištu Leeds, koji je vodio proračune za studiju. "Naravno, to pretpostavlja da će ljudi prestati sagorijevati fosilna goriva, inače ćemo te brojeve vidjeti mnogo, mnogo ranije."
Dakle, iako studija prikazuje zloslutnu sliku Zemlje u dalekoj budućnosti, autori nas upozoravaju da ne zaboravimo na probleme koji su nam odmah pred vratima. "Izuzetno je važno ne gubiti iz vida našu trenutnu klimatsku krizu, koja je rezultat ljudskih emisija stakleničkih plinova," upozorila je Eunice Lo, znanstvena suradnica za klimatske promjene i zdravlje na Sveučilištu u Bristolu i koautorica rada.
"Već doživljavamo ekstremne vrućine koje su štetne za ljudsko zdravlje," istaknula je. "Zbog toga je ključno postići neto-nulte emisije što je prije moguće." Studija je objavljena u časopisu Nature Geoscience.