Kako se 2025. godina približava kraju, brazilski mistik Athos Salomé, javnosti poznat i pod nadimkom “Živi Nostradamus”, iznio je svoja predviđanja za 2026. godinu, a njegova vizija budućnosti daleko je od optimistične. Salomé, 39-godišnji vidovnjak koji je u prošlosti stekao reputaciju zbog navodno točnih predviđanja globalnih događaja, uključujući izbijanje pandemije koronavirusa i smrt britanske kraljice Elizabete II. 2022. godine, upozorava da svijet ulazi u razdoblje produbljene nestabilnosti, sukoba i ubrzanih posljedica klimatskih promjena.

Ratovi koji se nastavljaju bez jasnog ishoda

Prema Saloméovim riječima, 2026. godina bit će obilježena sukobima koji će trajati, ali bez pobjednika. “Ratovi će se nastaviti bez jasnog ishoda”, upozorio je, dodajući kako će politička nestabilnost i globalni konflikti ostati jedna od dominantnih tema godine koja dolazi.

Posebno se osvrnuo na rat u Ukrajini, unatoč činjenici da su se ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i američki predsjednik Donald Trump ovoga tjedna sastali na dugo iščekivanim mirovnim razgovorima. Salomé smatra da taj sukob neće uskoro završiti. Kako ruska invazija na Ukrajinu ulazi u svoju četvrtu godinu, ishod vidi kao “dugotrajni zastoj, s povremenim napredovanjima i povlačenjima, ali bez formalnog sporazuma koji bi jasno definirao granice ili teritorij”.

Upozorio je i da ostatak Europe, od kojih je većina politički i vojno vezana uz Ukrajinu, mora ostati na oprezu jer će se, prema njegovim riječima, “napori obnove vjerojatno odvijati paralelno s novim napadima”.

Napetosti u istočnoj Aziji i novi oblik rata

Istočna Europa, međutim, nije jedina regija na koju se Salomé osvrnuo. Posebnu pažnju posvetio je istočnoj Aziji, gdje Kina pojačava pritisak na Tajvan, koji Peking smatra “separatističkom teritorijom”.

Ovoga tjedna Kina je održala vojne vježbe oko Tajvana, simulirajući zauzimanje i blokadu ključnih područja oko otoka. Vježbe, pod kodnim nazivom “Justice Mission 2025”, održane su ubrzo nakon što je američki predsjednik Donald Trump odobrio prodaju oružja Tajvanu u vrijednosti od 11 milijardi dolara, što je izazvalo oštre reakcije u Pekingu.

Dodatne napetosti nastale su i između Kine i Japana, nakon što je japanska premijerka Sanae Takaichi izjavila da bi Japan mogao biti suočen sa “situacijom koja prijeti samom opstanku” ako Kina upotrijebi silu protiv Tajvana. Kineski državni mediji potom su objavili tekstove u kojima se dovodi u pitanje japanski suverenitet nad prefekturom Okinawa, povijesno poznatom kao otočje Ryukyu.

Salomé upozorava da se napetosti u toj regiji vjerojatno neće pretvoriti u otvorenu invaziju, ali da je vrlo izgledan “rat iscrpljivanja” koji će uključivati “inscenirane blokade, kibernetičke napade, financijske pritiske, probleme u opskrbi poluvodičima i pažljivo planirani informacijski rat”. Kako je sam rekao: “Cilj je iscrpiti protivnike, testirati granice i ojačati kontrolu, bez velikog rata.”

Afrika u začaranom krugu nestabilnosti

Salomé je također upozorio na nastavak teške situacije u zapadnoj Africi i regiji Sahela, za koju kaže da će ostati “zarobljena u beskrajnoj nestabilnosti i poremećajima”. Njegove tvrdnje podudaraju se s procjenama Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, koje je u svojoj mjesečnoj prognozi za prosinac 2025. navelo “značajan porast napada oružanih skupina i terorista u Burkini Faso, Maliju i Nigeru”.

UN je upozorio da su “čitave zajednice ispražnjene” zbog nasilja, dok su Ujedinjeno Kraljevstvo, Sjedinjene Američke Države i Francuska pozvale svoje građane da odmah napuste ta područja. Prema Saloméu, ova “nestabilna žarišta” nastavit će se i tijekom 2026. godine zbog lošeg upravljanja, a posljedice će biti “migracijski pritisci, nestašice i dodatni problemi” koji će se prelijevati prema Europi i Bliskom istoku.

Val novih kibernetičkih napada

Nakon godine obilježene velikim kibernetičkim napadima, među kojima se ističe onaj koji je paralizirao internetsku prodaju britanskog lanca Marks & Spencer i gotovo izbrisao njegovu dobit, Salomé predviđa da će se takvi napadi nastaviti i pojačati.

Prema njegovim riječima, meta će biti ključni resursi poput energetskih i vodnih sustava te komunikacijske mreže u velikim gradovima, ponajprije u Sjevernoj Americi i zapadnoj Europi. Upozorio je i da su veliki međunarodni događaji, poput Svjetskog nogometnog prvenstva koje će 2026. zajednički ugostiti Sjedinjene Američke Države i Meksiko, posebno ranjivi na ovakve napade.

“Ovi napadi nisu samo tehnički problemi, oni su osmišljeni kako bi izazvali politički, ekonomski i psihološki strah”, naglasio je Salomé.

Medicinski napredak i opasnosti umjetne inteligencije

Unatoč mračnim prognozama, Salomé vidi i pozitivne pomake u području tehnologije i medicine. Prema njegovim riječima, bolnice i istraživački centri u SAD-u, Europi i Aziji bilježe “velike uspjehe u liječenjima temeljenima na CRISPR tehnologiji”.

Riječ je o revolucionarnoj tehnologiji uređivanja gena koja omogućuje promjenu DNK sekvenci i “prepisivanje” genetskog koda u borbi protiv bolesti i ispravljanju mutacija. Kao konkretan primjer naveo je odluku britanskog NHS-a, koji je u siječnju odobrio gensku terapiju za oboljele od srpaste anemije, opisujući je kao “transformativni” tretman koji nudi “nadu u izlječenje osobama s teškim oblikom bolesti”.

Istodobno, Salomé upozorava da vlade moraju znatno ubrzati regulaciju umjetne inteligencije kako bi se spriječile zlouporabe poput deepfake sadržaja, financijskih prijevara i masovnog nadzora.

Svijet u trajnom zdravstvenom stanju pripravnosti

Iako se pandemija covida-19 danas može činiti dalekom, Salomé smatra da svijet ulazi u “stalno stanje pripravnosti” kada je riječ o javnom zdravlju. Upozorio je na širenje ptičje gripe u ruralnim dijelovima SAD-a i Europe, epidemije denge u tropskim zemljama te povremena izbijanja Mpoxa u velikim gradovima.

Medicinska zajednica, prema njegovim riječima, mora biti spremna reagirati brzo, no najveću opasnost vidi u “iscrpljenosti sustava”. Bolnice su, kako kaže, “preopterećene”, sredstva su “previše raspršena”, a nedostaje i “međunarodne suradnje” kako bi se javno zdravstvo doista postavilo kao globalni prioritet.

Klimatske promjene kao ubrzani okidač katastrofa

Klimatske promjene dodatno će pogoršati sve navedene probleme. Salomé predviđa da će dijelovi Europe, uključujući Španjolsku, Italiju i Grčku, 2026. godine biti “žestoko pogođeni ekstremnim toplinskim valovima”.

Podsjetio je i na razorne poplave u jugoistočnoj Aziji, gdje je između rujna i prosinca ove godine u Indoneziji, Tajlandu i Maleziji zabilježeno gotovo 800 smrtnih slučajeva. Južna Amerika suočila se s dugotrajnim sušama u središnjem i zapadnom dijelu Brazila, dok su jug i jugoistok zemlje pogođeni ekstremnim poplavama. Istodobno, Bliski istok i sjever Afrike trpjeli su zbog nesnosnih vrućina i nestašice vode.

“Klimatske promjene bit će veliki problem u 2026. godini, a prirodne katastrofe pojavljivat će se brzo i s razornim posljedicama”, zaključio je Athos Salomé, ostavljajući poruku upozorenja svijetu koji, prema njegovim riječima, ulazi u jednu od najizazovnijih faza modernog doba.