Stare limenke lososa, zaboravljene na policama skladišta, postale su neočekivani ključ za razumijevanje promjena u morskim ekosustavima Aljaske. Umjesto da budu odbačene, ove konzerve su istraživačima sa Sveučilišta Washington, Natalie Mastick i Chelsei Wood, omogućile da prate evoluciju morskih parazita tijekom proteklih nekoliko desetljeća.

Iako paraziti obično privlače pažnju tek kada predstavljaju prijetnju ljudskom zdravlju, oni mogu pružiti dragocjene informacije o ekosustavima jer žive u više različitih domaćina. Međutim, povijesni podaci o njihovom prisustvu u morskom životu često nedostaju.

Kada je Udruženje proizvođača morskih plodova iz Seattlea ponudilo istraživačima kutije sa starim konzervama lososa – neke i iz 1970-ih – Wood je odmah prepoznala priliku. Umjesto arhive lososa, dobili su arhivu parazitskih crva anisakida, čiji životni ciklus uključuje kita, lososa i plankton te odražava stanje cijelog morskog lanca ishrane.

Crvi u lososu – znak zdravog ekosustava

Iako pomisao na crve u konzerviranoj ribi može biti odbojna, anisakidi su u ovom slučaju bezopasni, budući da ih visoke temperature tijekom konzerviranja ubijaju. Prema riječima Chelsei Wood, činjenica da se oni nalaze u lososu zapravo znači da je riba došla iz stabilnog i funkcionalnog ekosustava.

"Svi pretpostavljaju da su crvi u lososu znak da nešto nije u redu,“ rekla je Wood, „ali životni ciklus anisakida uključuje mnoge komponente hranidbenog lanca. Njihovo prisustvo može značiti da je ekosustav zdrav.“

Ovi paraziti ulaze u prehrambeni lanac kada ih pojedu račići kril, koje zatim konzumiraju veće ribe, uključujući lososa. Kad lososa pojedu morski sisavci poput tuljana i kitova, crvi završavaju u njihovim crijevima, gdje se razmnožavaju i izbacuju jaja u ocean, započinjući novi ciklus.

„Ako nema odgovarajućih domaćina – poput morskih sisavaca – anisakidi ne mogu završiti svoj životni ciklus i njihova populacija opada,“ objašnjava Wood.

Što su otkrile 42 godine stari uzorci?

Znanstvenici su analizirali 178 konzervi lososa, sakupljenih između 1979. i 2021. godine, koje su sadržavale četiri vrste lososa ulovljenih u Bristolskom zaljevu i u vodama Aljaske:

42 konzerve lososa vrste chum (Oncorhynchus keta)

22 konzerve coho lososa (Oncorhynchus kisutch)

62 konzerve pink lososa (Oncorhynchus gorbuscha)

52 konzerve sockeye lososa (Oncorhynchus nerka)

Iako konzerviranje nije sačuvalo crve u savršenom stanju, znanstvenici su ipak uspjeli izračunati broj crva po gramu lososa. Broj anisakida povećao se u lososu vrste chum i pink, dok su kod coho i sockeye lososa ostali stabilni. „Kada vidimo da se broj crva povećava tijekom vremena, kao kod pink i chum lososa, to nam govori da su paraziti uspjeli pronaći odgovarajuće domaćine i razmnožavati se,“ kaže Natalie Mastick, glavna autorica istraživanja.

To bi moglo značiti da su ti dijelovi ekosustava stabilni ili u procesu oporavka. No, stabilan broj parazita u coho i sockeye lososu predstavlja znanstveni misterij. Zbog ograničenja metode, znanstvenici nisu mogli identificirati točne vrste anisakida, već su ih mogli klasificirati samo na razini obitelji. „Moguće je da se paraziti koji se razmnožavaju u rastućem broju nalaze uglavnom u pink i chum lososu, dok su oni u stabilnoj populaciji prisutni u coho i sockeye lososu,“ navodi se u studiji.

Konzervirane ribe kao povijesni zapisi ekosustava

Ovo istraživanje pokazalo je da zaboravljene konzerve ribe mogu biti vrijedan znanstveni alat za praćenje dugoročnih promjena u morskim ekosustavima.

„Ovo bi mogao biti početak potpuno novog načina istraživanja,“ kažu znanstvenici, pretvarajući skladišta starih konzervi u prirodoslovne arhive. Iako su doslovno otvorili limenku crva, čini se da su time otvorili i vrata za nova ekološka otkrića.